Čitajte bez reklama: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na mirovina.hr
Ove godine stavite mirovinski sektor u fokus i pretplatite se na mirovina.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 29€.
09:38 3 d 01.09.2026

Ilustracija | Pexels
Odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) nije uvijek lako protumačiti. Među njima je i ona o radu na nepuno radno vrijeme i stažu za mirovinu. Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava svojevremeno su za naš portal tumačili da će osoba koja radi u nepunom radnom vremenu ostvariti jednako staža kao osoba koja je radila u punom radnom vremenu. Je li to doista tako, provjerili smo u Zavodu za mirovinsko osiguranje. Mirovinska reforma je u pripremi, a što nam već ovoga proljeća donosi novo ZOMO, pročitajte ovdje.
Gospođa Sanja obratila se našem portalu tvrdeći da Zavod za mirovinsko osiguranje nije priznao dvije godine rada na sat vremena dnevno kao dvije godine staža. Pritom se pozvala na tvrdnju Ministarstva rada da se i rad u nepunom radnom vremenu računa isto kao i rad u punom vremenu kada je u pitanju staž. Ta tvrdnja je i dalje točna, ali ne apsolutno.
Naime, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, razdoblje zaposlenja s nepunim radnim vremenom izjednačava se s punim radnim vremenom kada je to potrebno da bi se stekli uvjeti za mirovinu. Laički, ako ste radili nekoliko godina dva ili četiri sata dnevno, a te su vam godine potrebne da biste stekli uvjet za mirovinu, one će vam se računati kao da ste radili puno radno vrijeme. Odnosno, takva godina rada bit će jednaka godini staža, ali samo kao razdoblje koje se uzima kod stjecanja uvjeta za mirovinu. Koji su uvjeti za mirovinu u 2025. godini, pogledajte ovdje.
To se, dakle, ne odnosi na računanje samog staža u nepunom radnom vremenu, već rada u nepunom radnom vremenu koje se računa kao razdoblje provedeno u osiguranju samo pri stjecanju prava na mirovinu. Pritom se svota pripadajuće mirovine računa na temelju stvarnog staža osiguranja, odnosno onoliko koliko ste doista i radili.
– Iz navedenog upita proizlazi da se razdoblje zaposlenja u nepunom radnom vremenu izjednačava s punim radnim vremenom samo radi ispunjenja uvjeta mirovinskog staža prilikom ostvarivanja prava na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu, profesionalnu rehabilitaciju, invalidsku mirovinu i obiteljsku mirovinu, kažu za Mirovina.hr iz HZMO-a.
Tako je kada se gleda ‘mirovinski’ staž, odnosno staž potreban kao uvjet za odlazak u mirovinu. Staž osiguranja nešto je pak drugo. U staž osiguranja na temelju kojih se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja računa se i razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom. Međutim, računa se staž u trajanju koje odgovora ukupnom broju sati rada ostvarenog za pojedine godine, obračunatih na puno vrijeme. Primjerice, rad na sat vremena dnevno u godini dana ne računa se kao godina dana staža, već iznosi 45 dana. Rad na četiri sata donosi šest mjeseci staža u godini i slično.
– Navedena pravna norma ne odnosi se na računanje staža u nepunom radnom vremenu, već na razdoblje rada u nepunom radnom vremenu koje se računa kao razdoblje provedeno u osiguranju samo pri stjecanju prava na mirovinu u skladu s odredbama ZOMO-a. Pri tom se svota pripadajuće mirovine računa na temelju stvarnog staža osiguranja kako je propisano stavkom 3. članka 27. ZOMO-a, zaključuju iz Mirovinskog o razlici staža za ostvarivanje prava na mirovinu i staža kojim se ista ta mirovina računa. Krajem 2024. godine 32.544 korisnika mirovina radilo je do polovine radnog vremena, o čemu smo detaljnije pisali ovdje.
Ista odredba ne primjenjuje se u slučaju rada uz mirovinu do polovine radnog vremena. Umirovljenici nakon dvije godine rada uz mirovinu mogu tražiti novi izračun mirovine te na temelju njega dobiti dodatnih godinu dana staža. Međutim, odredba o računanju razdoblja rada, neovisno o satnici, primjenjuje se samo za radnike kod uvjeta za mirovinu, ali ne i za umirovljenike. Drugim riječima, umirovljenicima se dvije godine rada računaju kao jedna, ako su radili četiri sata dnevno. Ako je umirovljenik radio, primjerice, dva sata dnevno, neće nakon dvije godine takvog rada steći dodatnu godinu staža kao uvjet za ponovni izračun mirovine. Naime, ove odredbe se ne mogu primijeniti nakon umirovljenja, već samo prije stjecanja uvjeta za mirovinu, pojasnili su nam iz HZMO-a.
Tu dolazimo do još jednog pitanja, a to je može li umirovljenik u prijevremenoj mirovini nakon ponovnog izračuna mirovine prijeći u starosnu mirovinu. Na primjer, umirovljenica je otišla u prijevremenu mirovinu godinu dana prije stjecanja uvjeta za onu starosnu. Radile je potom dvije godine na pola radnog vremena i zatražila novi izračun, pri čemu sada ima dob za starosnu mirovinu. Za ukidanje penalizacije zalažu se i umirovljeničke udruge, a Željko Šemper predlaže tri rješenja, o čemu smo pisali ovdje.
– Pri određivanju nove prijevremene starosne mirovine ili prava na starosnu mirovinu polazni faktor na temelju kojega je bila određena prijašnja prijevremena starosna mirovina povećava se za 0,3 % po mjesecu za svaki mjesec za koji je bila obustavljena isplata mirovine zbog zaposlenja ili obavljanja djelatnosti, a tako povećan polazni faktor može iznositi najviše do 1,0. Ako je za vrijeme zaposlenja korisniku bila isplaćivana mirovina, polazni faktor se određuje u visini polaznog faktora na temelju kojeg je bila određena prijašnja mirovina, kažu iz Zavoda za mirovinskog.
Iz toga možemo zaključiti da penalizacija i prijevremena mirovina ostaje, bez obzira na to što je na temelju rada u mirovini novi izračun zatražila osoba koja sada po godinama života ispunjava uvjete i za starosnu mirovinu.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
Čitajte bez reklama: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na mirovina.hr
Ove godine stavite mirovinski sektor u fokus i pretplatite se na mirovina.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 29€.
09:38 3 d 01.09.2026
Prilika za dodatnu uštedu: Plodine daruju 10% popusta za umirovljenike
Od 8. rujna vrijedit će 10% popusta za umirovljenike na cjelokupnu kupnju, uključujući i proizvode koji su već na akciji.
14:30 2 h 04.09.2026
Kako su poslovali fondovi u drugom stupu: Evo kolika je bila dobit u kolovozu
Prinosi OMF-ova su se kretali između 0,05 i 1,21 posto tijekom kolovoza. Isto društvo vodi najuspješniji fond, ali i onaj s najnižim prinosima.
16:23 7.3333333333333 min 04.09.2026
Konačno je službeno: Mirovinsko objavilo datum isplate uvećanih mirovina za sve
Premda su neki umirovljenici već dobili mirovinu u rujnu s isplatom usklađivanja za kolovoz i srpanj, sada je poznat i datum isplate za sve korisnike.
12:30 4 h 04.09.2026
Tko su novi umirovljenici? Radili su tri godine dulje, a mirovina im je ispod prosjeka
Gotovo 25.000 novih umirovljenika po općim propisima ostvarilo je pravo na mirovinu u prvoj polovici 2026. godine. Prosječna mirovina im je 586 eura.
16:30 1 d 03.09.2026
Mirovine su u deset godina rasle 105 posto: Inflacija je pojela dobar dio tog kolača
Najnoviji podaci HZMO-a pokazuju da umirovljenici imaju 105 posto veće mirovine nego 2016. godine. Dobar dio tog povećanja 'pojela' je inflacija.
12:29 1 d 03.09.2026
Isprika čitateljima: Krivo smo izračunali realni prinos mirovinskih fondova
U jučerašnjem tekstu objavili smo krivi realni prinos mirovinskih fondova. Greška se dogodila zbog korištenja krivog referentnog perioda inflacije.
11:33 1 d 03.09.2026
Provjerili smo imovinu u trećem stupu: Čak četvrtina rasta je u fondovima u minusu
Provjerili smo srpanjski rast vrijednosti imovine DMF-ova s dobiti. Povećanje čini 73 posto ukupnog rasta dok četvrtina ide na fondove u minusu.
16:12 3 d 01.09.2026
Kako preživjeti prvi dan srednje i što ako bude 'banana'? 'Ne moraš već prvi dan imati prijatelje'
Novu epizodu redakcijskog podcasta posvetili smo prvom danu škole. Ne brinite, čak i da prođe loše, to nikako ne znači da će naredni dani biti takvi.
16:18 11.333333333333 min 04.09.2026
Zdravstveni odgoj ove jeseni u još jednom gradu: Za sudjelovanje je potrebna suglasnost roditelja
Grad još uvijek nije zabilježio slučajeve otpora ili izazove. Preduvjet za sudjelovanje je pisana suglasnost roditelja.
14:04 2 h 04.09.2026
Zeleno svjetlo za 22 kilometra nove brze ceste: Imat će pet velikih čvorišta i brojne vijadukte
Podravska brza cesta sve je bliže realizaciji, a nova dionica trebala bi znatno rasteretiti postojeću državnu cestu DC2.
15:51 38.333333333333 min 04.09.2026
Hrvatske ceste na 'zlatnom' otoku rade treći trak do trajekta! Ove kolone konačno odlaze u prošlost
Postojeća infrastruktura nije dovoljna. Za vrijeme najvećeg priljeva prometa dolazi do potpune blokade u rotoru.
15:50 39.333333333333 min 04.09.2026