Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 15 d 24.06.2026

Ilustracija | Pexels
Odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) nije uvijek lako protumačiti. Među njima je i ona o radu na nepuno radno vrijeme i stažu za mirovinu. Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava svojevremeno su za naš portal tumačili da će osoba koja radi u nepunom radnom vremenu ostvariti jednako staža kao osoba koja je radila u punom radnom vremenu. Je li to doista tako, provjerili smo u Zavodu za mirovinsko osiguranje. Mirovinska reforma je u pripremi, a što nam već ovoga proljeća donosi novo ZOMO, pročitajte ovdje.
Gospođa Sanja obratila se našem portalu tvrdeći da Zavod za mirovinsko osiguranje nije priznao dvije godine rada na sat vremena dnevno kao dvije godine staža. Pritom se pozvala na tvrdnju Ministarstva rada da se i rad u nepunom radnom vremenu računa isto kao i rad u punom vremenu kada je u pitanju staž. Ta tvrdnja je i dalje točna, ali ne apsolutno.
Naime, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, razdoblje zaposlenja s nepunim radnim vremenom izjednačava se s punim radnim vremenom kada je to potrebno da bi se stekli uvjeti za mirovinu. Laički, ako ste radili nekoliko godina dva ili četiri sata dnevno, a te su vam godine potrebne da biste stekli uvjet za mirovinu, one će vam se računati kao da ste radili puno radno vrijeme. Odnosno, takva godina rada bit će jednaka godini staža, ali samo kao razdoblje koje se uzima kod stjecanja uvjeta za mirovinu. Koji su uvjeti za mirovinu u 2025. godini, pogledajte ovdje.
To se, dakle, ne odnosi na računanje samog staža u nepunom radnom vremenu, već rada u nepunom radnom vremenu koje se računa kao razdoblje provedeno u osiguranju samo pri stjecanju prava na mirovinu. Pritom se svota pripadajuće mirovine računa na temelju stvarnog staža osiguranja, odnosno onoliko koliko ste doista i radili.
– Iz navedenog upita proizlazi da se razdoblje zaposlenja u nepunom radnom vremenu izjednačava s punim radnim vremenom samo radi ispunjenja uvjeta mirovinskog staža prilikom ostvarivanja prava na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu, profesionalnu rehabilitaciju, invalidsku mirovinu i obiteljsku mirovinu, kažu za Mirovina.hr iz HZMO-a.
Tako je kada se gleda ‘mirovinski’ staž, odnosno staž potreban kao uvjet za odlazak u mirovinu. Staž osiguranja nešto je pak drugo. U staž osiguranja na temelju kojih se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja računa se i razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom. Međutim, računa se staž u trajanju koje odgovora ukupnom broju sati rada ostvarenog za pojedine godine, obračunatih na puno vrijeme. Primjerice, rad na sat vremena dnevno u godini dana ne računa se kao godina dana staža, već iznosi 45 dana. Rad na četiri sata donosi šest mjeseci staža u godini i slično.
– Navedena pravna norma ne odnosi se na računanje staža u nepunom radnom vremenu, već na razdoblje rada u nepunom radnom vremenu koje se računa kao razdoblje provedeno u osiguranju samo pri stjecanju prava na mirovinu u skladu s odredbama ZOMO-a. Pri tom se svota pripadajuće mirovine računa na temelju stvarnog staža osiguranja kako je propisano stavkom 3. članka 27. ZOMO-a, zaključuju iz Mirovinskog o razlici staža za ostvarivanje prava na mirovinu i staža kojim se ista ta mirovina računa. Krajem 2024. godine 32.544 korisnika mirovina radilo je do polovine radnog vremena, o čemu smo detaljnije pisali ovdje.
Ista odredba ne primjenjuje se u slučaju rada uz mirovinu do polovine radnog vremena. Umirovljenici nakon dvije godine rada uz mirovinu mogu tražiti novi izračun mirovine te na temelju njega dobiti dodatnih godinu dana staža. Međutim, odredba o računanju razdoblja rada, neovisno o satnici, primjenjuje se samo za radnike kod uvjeta za mirovinu, ali ne i za umirovljenike. Drugim riječima, umirovljenicima se dvije godine rada računaju kao jedna, ako su radili četiri sata dnevno. Ako je umirovljenik radio, primjerice, dva sata dnevno, neće nakon dvije godine takvog rada steći dodatnu godinu staža kao uvjet za ponovni izračun mirovine. Naime, ove odredbe se ne mogu primijeniti nakon umirovljenja, već samo prije stjecanja uvjeta za mirovinu, pojasnili su nam iz HZMO-a.
Tu dolazimo do još jednog pitanja, a to je može li umirovljenik u prijevremenoj mirovini nakon ponovnog izračuna mirovine prijeći u starosnu mirovinu. Na primjer, umirovljenica je otišla u prijevremenu mirovinu godinu dana prije stjecanja uvjeta za onu starosnu. Radile je potom dvije godine na pola radnog vremena i zatražila novi izračun, pri čemu sada ima dob za starosnu mirovinu. Za ukidanje penalizacije zalažu se i umirovljeničke udruge, a Željko Šemper predlaže tri rješenja, o čemu smo pisali ovdje.
– Pri određivanju nove prijevremene starosne mirovine ili prava na starosnu mirovinu polazni faktor na temelju kojega je bila određena prijašnja prijevremena starosna mirovina povećava se za 0,3 % po mjesecu za svaki mjesec za koji je bila obustavljena isplata mirovine zbog zaposlenja ili obavljanja djelatnosti, a tako povećan polazni faktor može iznositi najviše do 1,0. Ako je za vrijeme zaposlenja korisniku bila isplaćivana mirovina, polazni faktor se određuje u visini polaznog faktora na temelju kojeg je bila određena prijašnja mirovina, kažu iz Zavoda za mirovinskog.
Iz toga možemo zaključiti da penalizacija i prijevremena mirovina ostaje, bez obzira na to što je na temelju rada u mirovini novi izračun zatražila osoba koja sada po godinama života ispunjava uvjete i za starosnu mirovinu.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 15 d 24.06.2026
Prinosi za treći stup u prvom polugodištu: Najlošiji fond pada prema nuli
Prinosi otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosili su od 0,43 do 10,87 posto u prvoj polovici godine. Rezultati su slični prošlogodišnjima.
12:51 2 h 09.07.2026
Ulaganja mirovinskih fondova u državne obveznice: Iznosi prelaze milijarde eura
Državne obveznice vrijedne 1,25 milijardi eura garantiraju kamate od tri posto do 2031. Provjerili smo ulaganja mirovinskih fondova u te obveznice.
16:54 22 h 08.07.2026
Imamo treći najveći rast mirovina u zadnjih 12 godina: Evo koliko su dobili umirovljenici
Mirovine nisu rasle samo usklađivanjima, već i zakonskim izmjenama. Umirovljenici su 2026. dobili treći najveći rast od 2014. godine.
12:58 1 d 08.07.2026
Prinosi za mirovinsku štednju iz drugog stupa: Jedno društvo je pobjednik polugodišta
Ovogodišnji prinosi nadmašuju prošlogodišnje u dvije kategorije. Jedno društvo vodi fondove koji su bili najuspješniji, a drugo one najmanje uspješne.
16:34 1 d 07.07.2026
Isplati li se raditi 40 godina? Mirovine za toliki staž većinom manje od 1.000 eura
Vlada poziva na dulji rad, ističući da su mirovine male zbog premalo staža. Provjerili smo koliko imaju umirovljenici koji su radili 40 i više godina.
14:58 2 d 07.07.2026
Zakašnjela isplata nema opravdanja: Zašto Vlada ne koristi projekcije usklađivanja
Dva do tri mjeseca umirovljenici moraju čekati isplati usklađivanja mirovina. Iz BUZ-a poručuju da za takvu praksu nema opravdanja.
13:00 2 d 07.07.2026
Mirovinska štednja koju tvrtke uplaćuju radnicima: Lipanjski prinosi stagniraju
Prinosi mirovinske štednje koju poslodavci uplaćuju radnicima u lipnju su stagnirali. Najniže prinose dobili su zaposlenici najmanje uspješnog fonda.
16:34 2 d 06.07.2026