Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026

Liječnik i pacijent | Foto: Pixabay / RazorMax
Kako starimo, tako smo sve češće i na bolovanju. Mnoge osobe prije mirovine koriste dugotrajna bolovanja, a među njima i je buduća umirovljenica koja se za pomoć obratila pravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske. Inče, na brojna umirovljenička pitanja u SUH-u odgovara diplomirana pravnica Vanda Crnjac Pauković.
– Planiram sredinom iduće godine u mirovinu. Sada sam često na bolovanju. Hoće li mi to smanjiti iznos mirovine, pitala je gospođa SUH.
Bolovanje smanjuje iznos mirovine, jer naknada za bolovanje ulazi u izračun vrijednosnih bodova za mirovinu i smanjuje vrijednosni bod u godini u kojoj primate naknadu za bolovanje. Inače, vrijednosni bodovi utvrđuju se na temelju plaća i osnovica osiguranja ostvarenih od 1. siječnja 1970., tako da se plaća, odnosno osnovica osiguranja utvrđena za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu.
Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. travnja 2023. godine, podsjetimo, naknadu za bolovanje mogu ostvariti i zaposlenici stariji od 65 godina. Dotad nisu imali pravo na bolovanje na teret HZZO-a, već su cijelo vrijeme bolovanja ostvarivali pravo na naknadu plaće na teret poslodavca. Zbog toga su često oklijevali zadržati ili zaposliti radnika koji ima 65 godina i već je ostvario pravo na mirovinu (odnosno, ima najmanje 15 godina staža). Ta je granica pomaknuta do 70 godina pa od preklani na bolovanje imaju pravo i osobe u dobi između 65 i 70 godina.
Radnici nemaju pravo na bolovanje kako bi brinuli za oca i majku u trenucima bolesti i nemoći. Na to upozorava i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter kroz preporuku Ministarstvu zdravstva za izmjene zakona, o čemu smo pisali ovdje.
Prosječni vrijednosni bodovi utvrđuju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova određen za svaku godinu staža osiguranja podijeli s brojem godina za koje su obračunati. Ako je tijekom kalendarske godine osiguranik ostvario naknadu plaće prema kojoj je propisana obveza obračunavanja doprinosa prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, za izračun vrijednosnih bodova uzima se iznos naknade, odnosno osnovice prema kojoj su obračunati doprinosi, pojašnjavaju iz SUH-a. Naknada plaće za razdoblje bolovanja određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započelo bolovanje, neovisno o tome na čiji se teret isplaćuje.
– A s obzirom na to da ćete sljedeće godine raditi dio godine, plaće i naknade iz posljednje kalendarske godine rada ne uzimaju se u obzir za izračun vrijednosnog boda ako je u toj godini navršeno manje od 12 mjeseci staža osiguranja pa kratkotrajna bolovanja u toj godini ne utječu značajno na visinu vrijednosnog boda. Naime, za tu godinu osiguraniku se uračunava njegov prosječni vrijednosni bod, ali razmjerno ukupnom stažu koji je navršio u toj godini. Drugačije vrijedi za dugotrajna bolovanja koja traju u kontinuitetu više od 1 godine i značajnije utječu na visinu mirovine, zaključuje pravnica Vanda Crnjac Pauković.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026
Zašto je neto plaća manja od bruto iznosa: Za prvi rez je kriva mirovina
Za razliku između bruto i neto plaće je kriva mirovina. Od bruto plaće se prvo oduzimaju doprinosi za mirovinu u iznosu od 20 posto, a zatim porez.
09:04 20 h 23.08.2026
Kome idu državni poticaji za treći stup: Možete imati veliku štednju i dobiti nula eura
Država štedišama u trećem stupu uplaćuje poticaje u iznosu od 15 posto godišnje. Pravo na isplatu ovisi o uplatama štediša, a ne o iznosu na računu.
07:24 21 h 23.08.2026
U trećem stupu štedi skoro sedam posto više muškaraca nego žena: Mladi vode po rastu
Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 459.871 člana u drugom kvartalu. Najviše ih je među muškarcima i osobama u 40-ima.
15:04 2 d 21.08.2026
Izračunali smo srpanjsko usklađivanje: Prosječna radnička mirovina raste 30 eura
Konačno su poznati svi podaci potrebni za izračun stope usklađivanja mirovina. Napravili smo računicu, a čeka se još službena odluka HZMO-a.
12:58 2 d 21.08.2026
Tisuću umirovljenika svaki mjesec upadne u porezne škare: Najveći val očekuje se u rujnu
Porez na mirovine plaća sve više umirovljenika, a na mjesečnoj bazi broj platiša raste za oko 1.000. Uskoro će ih biti još više.
15:39 3 d 20.08.2026
Branitelji upozoravaju na podjelu: 'Neki nisu tražili da im se bolest poveže s ratom'
Jedan dan u rovu vrijedi kao plastična boca, pišu branitelji u javnom savjetovanju oko izmjena zakona ZOHBDR i DVO. Upozoravaju i na diskriminaciju.
15:35 3 d 20.08.2026
Mirovinska štednja koju tvrtke uplaćuju radnicima: Članstvo poraslo skoro dva posto
Članstvo ZDMF-ova poraslo je za 0,06 posto u srpnju te 1,80 posto u prvom polugodištu. Na kraju srpnja ti fondovi brojali su ukupno 51.950 članova.
15:22 3 d 20.08.2026
Zahvaliti ili zahvaliti se? Razlika je ogromna, nekog možete uvrijediti
Dok zahvaliti doista znači nekome izraziti zahvalnost, zahvaliti se upotrebljavamo kada nešto želimo odbiti.
07:42 21 h 23.08.2026
Studiji bez položene mature mogu se upisati i ove jeseni. Ima 'caka'
U Hrvatskoj je moguće upisati studij bez položene državne mature. No, to će kandidate skupo koštati jer se oni plaćaju.
07:41 21 h 23.08.2026
Bauštelska četvrt: Trnsko je prvi cjelovito realizirani urbanistički plan u Novom Zagrebu
U novoj Bauštelskoj četvrti s arhitektom Jankom Kraljem prošetali smo Trnskom, najstarijim cjelovito realiziranim zagrebačkim kvartom južno od Save.
09:45 19 h 23.08.2026
Koliko košta odvoz građevinskog otpada? Vreće od 40 eura, a za kontejnere se treba isprsiti
Cijena ne ovisi samo o količini šute, već i o katu, pristupu kamionu, vrsti materijala, utovaru i zbrinjavanju.
07:35 21 h 23.08.2026