Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 15 d 24.06.2026

Umirovljenici pored mora | Foto: Pixabay
Umirovljenici u Hrvatskoj su sve stariji, imaju sve veći radni staž i mirovinu koriste u prosjeku dva desetljeća. Ove podatke je predstavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u svojem Izvješću o radu i poslovanju za 2024. godinu.
U izvješću vidimo da prosječan mirovinski staž korisnika starosne mirovine iznosi 32 godine, a korisnika prijevremene starosne mirovine 36 godina. S druge strane, staž korisnika invalidske mirovine iznosi 22 godine, a prosječan mirovinski staž na temelju kojeg je određena obiteljska mirovina 28 godina.
Prosjek mirovinskog staža svih korisnika mirovina ostvarenih prema ZOMO-u iznosi 31 godinu. U posljednjih deset godina prosječni mirovinski staž povećao se za dvije godine. Na to je povoljno utjecala činjenica da novi korisnici mirovina imaju u prosjeku dulji mirovinski staž od prosječnog staža svih korisnika mirovine. Pa tako prosječan mirovinski staž novih korisnika koji su ostvarili mirovinu u 2024. godini iznosi 33 godine.
Iz godine u godinu povećava se broj korisnika mirovina sa stažem od 40 i više godina. U 2014. godini je takav staž imalo 13,57 posto korisnika, a do 31. prosinca 2024. godine njihov udio se povećao na 20,75 posto, odnosno svaki peti umirovljenik. Podaci HZMO-a za lipanj pokazuju da od 1,2 milijuna ukupnih umirovljenika, 54.375 su dugogodišnji osiguranici. Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika imaju osobe kada navrše 60 godina i imaju najmanje 41 godinu radnog staža. Prosječna mirovina takvih umirovljenika čini oko 50 posto prosječne plaće, više o tome pisali smo ovdje.

Staž umirovljenika | Foto: HZMO
U 2024. godini prosječni očekivani radni vijek za Europsku uniju bio je 37,2 godine. Najduže se radi na Sjeveru Europe. Pa je tako u Nizozemskoj, Švedskoj, Danskoj, Estoniji i Irskoj najduži očekivani radni vijek – više od 40 godina. Hrvatska je pri dnu ovog popisa pa tako dijeli mjesto s Grčkom i Bugarskom, a ispod nje su Rumunjska gdje je očekivani radni vijek 32,7 godina i Italija (32,8 godina).
Kao i u Hrvatskoj, i u EU se posljednjih 10 godina očekivani radni vijek povećao. Pa je tako u 2015. godini očekivani radni vijek bio 34,9 godina, a u 2024. se povećalo na 37,2 godine. S tim da su muškarci u 2024. u prosjeku radili 39,2 godine, a žene 35 godina.

Očekivani radni vijek EU-a za 2024. godinu – Eurostat
Osim staža, povećava se i prosječna dob za odlazak u mirovinu. Razlog tome je vjerojatno dulji ostanak u svijetu rada. Tako prosječna dob korisnika mirovina iznosi 72 godine i 8 mjeseci, a žene su u prosjeku nešto starije od muškaraca. Starosni umirovljenici imaju u prosjeku 73 godine i 6 mjeseci, dok korisnici invalidskih mirovina imaju 64 godine i 3 mjeseca. Najveći broj korisnika mirovina nalazi se u dobnoj skupini 65 do 69 godina – gotovo 270 tisuća umirovljenika. Broj starijih korisnika raste, dok se udio mlađih smanjuje, što odražava sve izraženiji trend starenja stanovništva.
Iako se postupno povećava prosječna životna dob za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, u razdoblju od 2011. do 2024. godine zabilježen je trend stalnog povećavanja prosječnog trajanja korištenja svih vrsta mirovina. To je prvenstveno zbog povećanja prosječne životne dobi korisnika mirovina. U 2024. godini prosječno korištenje starosne mirovine trajalo je 21 godinu i 10 mjeseci, invalidske mirovine 20 godina i 2 mjeseca, a korištenje obiteljske mirovine trajalo je 17 godina i 8 mjeseci.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 15 d 24.06.2026
Prinosi za treći stup u prvom polugodištu: Najlošiji fond pada prema nuli
Prinosi otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosili su od 0,43 do 10,87 posto u prvoj polovici godine. Rezultati su slični prošlogodišnjima.
12:51 17.533333333333 min 09.07.2026
Ulaganja mirovinskih fondova u državne obveznice: Iznosi prelaze milijarde eura
Državne obveznice vrijedne 1,25 milijardi eura garantiraju kamate od tri posto do 2031. Provjerili smo ulaganja mirovinskih fondova u te obveznice.
16:54 20 h 08.07.2026
Imamo treći najveći rast mirovina u zadnjih 12 godina: Evo koliko su dobili umirovljenici
Mirovine nisu rasle samo usklađivanjima, već i zakonskim izmjenama. Umirovljenici su 2026. dobili treći najveći rast od 2014. godine.
12:58 1 d 08.07.2026
Prinosi za mirovinsku štednju iz drugog stupa: Jedno društvo je pobjednik polugodišta
Ovogodišnji prinosi nadmašuju prošlogodišnje u dvije kategorije. Jedno društvo vodi fondove koji su bili najuspješniji, a drugo one najmanje uspješne.
16:34 1 d 07.07.2026
Isplati li se raditi 40 godina? Mirovine za toliki staž većinom manje od 1.000 eura
Vlada poziva na dulji rad, ističući da su mirovine male zbog premalo staža. Provjerili smo koliko imaju umirovljenici koji su radili 40 i više godina.
14:58 1 d 07.07.2026
Zakašnjela isplata nema opravdanja: Zašto Vlada ne koristi projekcije usklađivanja
Dva do tri mjeseca umirovljenici moraju čekati isplati usklađivanja mirovina. Iz BUZ-a poručuju da za takvu praksu nema opravdanja.
13:00 2 d 07.07.2026
Mirovinska štednja koju tvrtke uplaćuju radnicima: Lipanjski prinosi stagniraju
Prinosi mirovinske štednje koju poslodavci uplaćuju radnicima u lipnju su stagnirali. Najniže prinose dobili su zaposlenici najmanje uspješnog fonda.
16:34 2 d 06.07.2026