Melita Čičak o budućnosti mirovina: Drugi mirovinski stup jača, ali izazovi ostaju

Na konferenciji ‘Izazov promjene’ ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Melita Čičak istaknula je kako Hrvatsku tek za 17 godina čekaju prvi pravi rezultati kapitaliziranog mirovinskog sustava. Unatoč napretku i rastu mirovinskog staža, sustav se i dalje suočava s izazovima poput starenja stanovništva i niskih prosječnih mirovina. Vlada, kaže Čičak, nastoji povećati primjerenost mirovina, ali pritom očuvati fiskalnu održivost. Ključni korak za budućnost, kako kaže, bit će jačanje kapitalizirane štednje i financijsko opismenjavanje građana.

Udruga društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava i Zagrebačka burza i ove su godine organizirali konferenciju ‘Izazov promjene’ koja okuplja financijsku zajednicu u Hrvatskoj i regiji. Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Ministarstva rada i mirovinskog sustava Melita Čičak na današnjem otvorenju osvrnula se na izazove s kojima se mirovinski sustav suočava.

Još 17 godina do prvih pravih rezultata

Drugi mirovinski stup, odnosno kapitalizirani mirovinski sustav uspostavljen je 2002. kako bi se osigurala dugoročna financijska stabilnost i smanjio pritisak na javne financije. Prošle su 23 godine, odnosno malo više od pola puta koji se očekuje. Nakon 40 godina kapitalizacije vidjet ćemo prave rezultate takvog sustava, kaže Čičak. Mirovinski fondovi imaju više od 2,4 milijuna članova koji upravljaju imovinom većom od 27 milijardi eura.

– Mirovinski sustav u najvećoj mjeri mora biti u korist čovjeka, mora osigurati primjerenu mirovinu u starosti. Zadovoljni smo. To je važno za pojedinca, ali i ključno za tržište kapitala i njegova razvoja. Moramo uložiti dodatne napore da se osiguraju veće mirovine za buduće generacije, da se rastereti javni sustav i javne financije, a posebno u kontekstu nepovoljnih demografskih kretanja, starenje stanovništva i raznih izazova s kojima smo suočeni u prethodnom razdoblju, a očito ćemo biti suočeni i u narednom, kazala je Melita Čičak.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Kapitalizirana mirovinska štednja i odgovornost pojedinca

Ne može se govoriti o drugom i trećem mirovinskom stupu, a da se ne osvrnemo na prvi, koji ima 1,2 umirovljenika., ističe Čičak i dodaje da je takav troslojni sustav sustav spojenih posuda. Za umirovljenike u prvom stupu do kraja ove godine osigurano je 9,1 milijardi eura. Čičak kaže da je zadnjih godina povoljniji omjer osiguranika, 1 : 1,45, ali to i dalje nije dovoljno. Više o omjeru osiguranika i umirovljenika pisali smo ovdje. Naglašava da se radi na mjerama kako bi se potaknulo tržište rada i povećala zaposlenost.

– Podaci pokazuju da javni sustav ne može sam podnijeti sav taj teret i tu nastupa kapitalizirana mirovinska štednja, ali i odgovornost pojedinca za svoja primanja u starosti i njegovo sudjelovanje u kapitalizirano mirovinskoj štednji. Moramo jačati troslojni mirovinski sustav, poručila je ravnateljica Uprave za mirovinski sustav.

Važna mjera za osiguranje primjerenih mirovina

Vlada brojnim mjerama nastoji osigurati primjerene mirovine, a istovremeno održati održivost sustav. Čičak naglašava da je to težak zadatak jer se te dvije stvari i isključuju. Dio tih napora je i novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji je stupio na snagu 1. srpnja ove godine. Jedna od novina je usklađivanje mirovina prema formuli 85:15 za koji Čičak kaže da će osigurati primjereniji rast mirovina. Osvrnula se i na godišnji dodatak koji će umirovljenicima po prvi puta biti isplaćen u prosincu. Više o godišnjem dodatku pisali smo ovdje.

– U Hrvatskoj prosječan mirovinski staž je nešto više od 31 godine i to nije dovoljno, to je jasno svima. Zadnje dvije godine bilježimo rast mirovinskog staža koji je nešto više od 33 godina. Drago nam je jer nam se čini da su ljudi osvijestili da je bitno duže raditi i kasnije ostvarivati pravo na mirovinu. Međutim, naravno ni to nije dovoljno. Europske i svjetske prakse su preko 36 i više godina staža. Stoga smo uveli novi institut kako bi potaknuli duži ostanak u svijetu rada. Prva isplata godišnjeg dodatka bit će u prosincu ove godine. Sukladno fiskalnim mogućnostima jedna godina mirovinskog staža vrjednovat će se sa šest eura. Smatramo to važan iskorak u cilju osiguranja primjerenosti mirovina, izjavila je Čičak.

‘Zadovoljni smo rezultatima’

Čičak je spomenula i ostale izmjene poput bonifikacije, povećanje minimalne i invalidske mirovine, povećanja staža za majke i posvojitelje na 12 mjeseci i ostalo. Što je sve donijela mirovinska reforma, pisali smo ovdje. Navela je da su ukupne mirovine od 2016. povećane za 91,8 posto, a najniže za 115 posto. Iako su to respektabilni postotci, mirovine su i dalje u prosjeku niske, tvrdi Čičak. Naglašava da mirovinski sustav nije sustav socijalne skrbi nego je to pravo koje se temelji na radu i stažu pa je tako dio odgovornosti i na samim osiguranicima. Sustav kapitalizirane mirovinske štednje drugog i trećeg stupa danas ima nešto više od 20.000 korisnika.

– To je mali uzorak, ali iduće godine, a pogotovo do 2027. očekujem veliki kontingent, ali i u sljedećim godinama. Mi u Ministarstvu s našim partnerima pratimo kapitaliziranu štednju i pravovremeno interveniramo. Podsjetila bih na naše izmjene od 1. siječnja 2024. godine gdje smo dodatno smanjili administrativne troškove, liberalizirali ulaganje mirovinskih fondova, vodeći računa da štednja građana bude u funkciji razvoje, posebno domaćeg tržišta kapitala i gospodarstva. Uveli smo nove klase imovine za ulaganje, omogućili jednokratnu isplatu kapitaliziranih sredstava do 20 posto, izjednačili dodatak, dopustili isplatu mirovine iz drugog stupa bez usklađivanja. U ovom kratkom razdoblju, nešto više od godinu i pol dana, zadovoljni smo rezultatima, rekla je Čičak.

‘Moramo uložiti u financijsko opismenjavanje’

U sljedećem razdoblju uložit će se dodatni napori kako bi se osigurale primjerenije mirovine, kazala je Čičak i dodala da im je drago da se sve veći broj osiguranika odlučuje za ostanak u drugom mirovinskom stupu. Zbog toga što smo na pola puta, osiguranici i dalje imaju mogućnost prava izbora mirovinskog stupa. Tako će i biti dok se ne stvore preduvjeti i dok se sustav ne razvije u punom kapacitetu. Čičak je navela i koje izmjene planiraju.

– Zajedno s HANFA-om, REGOS-om, HZMO-om i partneri u UMFO-u nastojimo poticati i raditi na financijskoj pismenosti. Nismo zadovoljni rezultatima kad gotovo 97 posto osoba koje se prvi put zapošljavaju ne biraju svoj mirovinski fond, a oni koji jesu ne prate stanje na računa i ne reagiraju iako smo to omogućili zakonom. Moramo, poručila je Čičak, uložiti u financijsko opismenjavanje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.