Kako se nasljeđuju ušteđena sredstva II. stupa?

Sredstva koja uplaćujemo u drugi mirovinski stup (dalje u tekstu: II. stup) mogu se naslijediti, a način nasljeđivanja ovisi o nizu čimbenika i okolnosti u datom trenutku te o samoj želji i odluci korisnika mirovine. Pravo na nasljeđivanje sredstava II. stupa nije samo moguće, već je i zakonski definirano, uz ispunjenje određenih uvjeta.

U nastavku donosimo pregled svih ključnih informacija o nasljeđivanju sredstava II. stupa — kada i kako se može naslijediti te tko sve ima pravo na isplatu.

Nasljeđivanje ušteđenih sredstava II. stupa prije ostvarivanja prava na mirovinu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

U slučaju da osoba koja je štedjela u II. stupu premine prije ostvarivanja prava na mirovinu, a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, nasljednici u cijelosti jednokratno dobivaju sva ušteđena sredstva II. stupa. Da bi se to ostvarilo, potrebno je prijaviti sredstva II. stupa u ostavinskom postupku te dostaviti pravomoćno rješenje o nasljeđivanju REGOSU, uz zahtjev za isplatu nasljedstva. Važno je da u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju budu navedena sredstva II. stupa.

Nastavak isplate mirovine iz II. stupa nakon preminuća korisnika

Kada osoba jednom počne primati mirovinu iz II. stupa, odnosno postane korisnik, mirovina se nastavlja isplaćivati nasljednicima ili imenovanim korisnicima (dalje u tekstu: nasljednici) samo ako je korisnik ugovorio takav model isplate.

Pojedinačna doživotna starosna ili prijevremena starosna mirovina sa zajamčenim razdobljem omogućuje da se mirovina nastavi mjesečno isplaćivati nasljednicima tijekom zajamčenog razdoblja u trajanju od najmanje 5 do najviše 30 godina.

Umirovljenica Ana iz Splita ugovorila je s mirovinskim osiguravajućim društvom prijevremenu starosnu mirovinu sa zajamčenim razdobljem od 15 godina i tako omogućila nastavak isplate mjesečne mirovine svojim nasljednicima u slučaju njene ranije smrti.

Kod zajedničke doživotne starosne ili prijevremene starosne mirovine, ako bračni partner nadživi korisnika, nastavlja mu se isplaćivati mirovina iz II. stupa do kraja njegovog života.

Umirovljenik Ivan iz Rijeke odabrao je ovu mirovinu jer je njegova supruga Vesna u vrijeme sklapanja ugovora imala 59 godina i nije imala vlastite prihode. Ako ga supruga nadživi, ona će nastaviti doživotno primati njegovu mirovinu iz II. stupa.

Kod zajedničke doživotne mirovine sa zajamčenim razdobljem, u slučaju smrti korisnika mirovina se nastavlja isplaćivati bračnom partneru doživotno, a ako i bračni partner premine tijekom odabranog zajamčenog razdoblja, mirovina se nastavlja isplaćivati nasljednicima do kraja tog razdoblja.

Dodatno, korisnik može ugovoriti i modele isplate mirovine kod kojih nakon njegove smrti nasljednici dobivaju eventualni preostali iznos mirovine jednokratno.

Ako je korisnik odabrao pojedinačnu doživotnu starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu s isplatom preostalog iznosa doznake, nakon njegove smrti nasljednici će dobiti eventualni preostali iznos mirovine jednokratno. Nasljednici se određuju prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju. Da bi se to ostvarilo, potrebno je prijaviti ugovor o mirovini u ostavinskom postupku te dostaviti pravomoćno rješenje o nasljeđivanju mirovinskom osiguravajućem društvu.

Ako je korisnik izabrao zajedničku doživotnu starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu s isplatom preostalog iznosa doznake, njegov bračni partner (ako ga nadživi) nastavit će primati njegovu mirovinu doživotno. Nakon smrti bračnog partnera, eventualno preostali iznos mirovine isplatit će se nasljednicima jednokratno. Nasljednici se određuju prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju. Da bi se to ostvarilo, potrebno je prijaviti ugovor o mirovini u ostavinskom postupku te dostaviti pravomoćno rješenje o nasljeđivanju mirovinskom osiguravajućem društvu.

Korisnik mirovine može, s obzirom na svoje životne okolnosti, odabrati mirovinu koja se ne nasljeđuje, odnosno koja nema zajamčeno razdoblje namijenjeno za isplatu mirovine nakon njegove smrti. U tom slučaju može odabrati pojedinačnu doživotnu starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu koja je namijenjena samo njemu.

Umirovljenik Hrvoje iz Osijeka sa 65 navršenih godina života odlučio se za pojedinačnu doživotnu starosnu mirovinu jer nema suprugu niti nasljednike.

Mogućnost odabira pojedinih modela isplate iz II. stupa ovisi o ostvarenju određenih uvjeta, kao što su godine života eventualnog bračnog partnera, maloljetna djeca i ostale relevantne okolnosti propisane Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima.

Članak je nastao u suradnji s Hrvatskim mirovinskim osiguravajućim društvom.