Važna promjena za žene: Povećana je dob za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu

Milan Dalmacija
3. siječnja 2023.
Mirovine
A- A+

S 1. siječnjem 2023. povećana je dobna granica za umirovljenje žena na 63 godine i tri mjeseca, uz najmanje 15 godina staža. Uz to, žene će u prijevremenu mirovinu moći ako navrše 58 godina i tri mjeseca, uz najmanje 33 godine i tri mjeseca staža.

starija zena

Ilustracija: Unsplash

Nakon što su na snagu stupile zakonske izmjene kojima je povećan iznos obiteljske mirovine te uveden novi model njene isplate, vraćen povećani faktor za obračun mirovina dugogodišnjih osiguranika te povećana najniža mirovina i uveden uvećani faktor za dulji ostanak u svijetu rada, o čemu smo više pisali ranije, s 1. siječnjem dogodila se bitna promjena za dio žena u dobi između 60 i 64 godine koje su u radnom odnosu.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u studenom je bilo ukupno 45.161 osiguranica u dobi između 60 i 64 godine. Neke od njih imaju pravo na starosnu mirovinu, no s 1. siječnjem povećana je dobna granica u kojoj to pravo ostvaruju. Tako su 2022. mogle otići u mirovinu u dobi od 63 godine i s najmanje 15 godina staža, no u 2023. staž ostaje isti, a dob se povećava na 63 godine i tri mjeseca.

 

Osiguranici prema dobi i spolu u studenom 2022. | Foto: Statističke informacije HZMO, br. 12, 2022.

 

Dio je to zakonskih izmjena usvojenih još 2019. kojima se nastoji izjednačiti dobni kriterij za odlazak u mirovinu s kriterijima za muškarce. Tako će se do 2030., svake godine dob za odlazak žena u mirovinu povećavati za šest mjeseci pa će tada žene u mirovinu moći s navršenih 65 godina i uz najmanje 15 godina staža.

Kriteriji za odlazak u starosnu mirovinu | Foto: HZMO

Ista je stvar i sa prijevremenom starosnom mirovinom. Kriteriji za takvo umirovljenje se po Zakonu o mirovinsko osiguranju trebaju izjednačiti do 2030. na dob od 60 godina uz 35 godina staža. Tako su žene lani mogle otići u prijevremenu starosnu mirovinu u dobi od 58 godina i s 33 godine staža, a od 1. siječnja to mogu s 58 godina i tri mjeseca starosti te 33 godine i tri mjeseca staža. Ova promjena utjecat će na dio od ukupno 85.228 osiguranica, koliko ih je HZMO zabilježio u studenome. No, ovdje vrijedi istaknuti kako se za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, bez obzira na skupljeni staž, polazni faktor umanjuje za 0,2 posto, što u konačnici znači i nižu mirovinu.

Kriteriji za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu | Foto: HZMO

Ne treba pritom zaboraviti da pravo na ranije umirovljenje imaju dugogodišnji osiguranici, odnosno oni koji su navršili 60 godina i skupili 41 godinu staža, bez obzira na spol. Dob za umirovljenje može se i sniziti, ovisno o tome rade li osiguranici na poslovima s povećanim stažem trajanja. U prijevodu, to znači da osobe koje rade poslove u kojima se odrađenih 12 mjeseci računa kao 14 ili više mjeseci staža, mogu umiroviti i nekoliko godina ranije, ovisno o tome koliko su dugo radile na takvim poslovima.

Snižavanje dobne granice temeljem staža s povećanim trajanjem | Foto: HZMO

Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap