Sva Šemperova rješenja za veće mirovine: Evo što predlaže u mirovinskoj reformi
Kako odmah ukinuti penalizaciju i povećati invalidske mirovine, dati dodatak za majke svim umirovljenicama, uvesti pravedni trajni dodatak, ali i ostale izmjene zna mirovinski analitičar Željko Šemper. U javnom savjetovanju na mirovinsku reformu ostavio je Vladi desetak konkretnih preporuka koje bi uvelike poboljšale život umirovljenika u Hrvatskoj.
Željko Šemper | Mirovina.hr/Canva
Javno savjetovanje o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju je u tijeku. Komentara na predloženu mirovinsku reformu više je od stotinu, a najbrojniji su oni Sindikata umirovljenika, o čemu smo pisali ovdje, kao i mirovinskog analitičara Željka Šempera. Šemper Vladi predlaže konkretne mjere i rješenja kojima se može uvelike poboljšati život umirovljenika u Hrvatskoj.
Staž za majke svima te ukidanje poreza na mirovine
Da sve majke umirovljene od 1. siječnja 1999. prema Zakonu o mirovinskom osiguranju moraju imati jednako pravo za svako dijete na 12 mjeseci dodanog staža, mirovinski analitičar Željko Šemper upozoravao je već nekoliko puta. Zbog toga je od Ustavnog suda zatražio ocjenu ustavnosti zakona, o čemu smo pisali ovdje.
– Sada ćemo imati tri režima dodanog staža, a posebno je tragično razdoblje do 31. prosinca 2018. u kojem majke ne dobivaju ništa, što je eklatantni primjer diskriminacije, o čemu će svoj pravorijek reći Ustavni sud kojem sam uputio zahtjev za ocjenom ustavnosti. Prema Ustavu RH u članku 90 ‘iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratni djelovanje’. Osim toga, dodani staž treba se priznati i kao uvjet godina staža za mirovinu, odnosno sniženje dobne granice, komentirao je u javnom savjetovanju Željko Šemper.
Navodi i porez koji se plaća na sve mirovine iznad 600 eura, dok je prosječna mirovina samo 30 eura ispod toga iznosa. Predlaže stoga ukidanje poreza na mirovine za sve umirovljenike ili u prijelaznom razdoblju za one s mirovinom do 970 eura. Također, smatra i da ga umirovljenici s 40 i više godina staža uopće ne bi trebali plaćati.
Dio obiteljske mirovine prema godinama staža
– Kod obiteljskih mirovina jedan segment nije pravedno riješen i to u slučaju izbora osobne mirovine uz dodatak 27 % od obiteljske mirovine. U životu i u mirovinskom sustavu se događa da netko kraće ili duže uživa svoju mirovinu, a svi primaju isti postotak. Svi smo plaćali doprinose zavisno o visini plaće u radnom vijeku, ali nismo isti broj godina koristili mirovinu. Ako je netko koristio mirovinu 20 i više godina, iskoristio je svoje uplaćene doprinose, ali ako je netko umro nakon godinu dana, iskoristio je samo 5 posto. Zbog toga predlažem da ako je netko bio u mirovini 0- 5 godina dobije dodatak od 50 % obiteljske mirovine, za 6 do 10 godina 45 %, zatim od 11 do 15 godina 40 %, od 16 do 20 godina 35 %, te 21 i dulje godina 30 posto, kaže Šemper.
Nepravedno je i nekorektno, smatra, limitirati dio obiteljske mirovine cenzusom od 80 vrijednosti AVM-a. Ima bračnih partnera koji su zajedno ostvarili respektabilan staž od 80 i više godina i uplatili značajne iznose mirovinskih doprinosa. Predlaže stoga povećanje cenzusa s 80 na 100 AVM-a. Sada je to 1.085,60 eura, a ovako bi poraslo na 1.357 eura. Da zbog prelaska cenzusa nema pravo na dio obiteljske mirovine, ispričao nam je ovdje udovac Željko.
Mirovine novih i starih umirovljenika
Mirovine ‘novih’ umirovljenika od 1. siječnja 1999. značajno su manje od umirovljenih do 31. prosinca 1998. godine zbog pogrešno izračunate prve aktualne vrijednosti mirovine od 35,16 kuna. Prosječna mirovina ‘starih’ umirovljenika iznosi 620,84 eura (za staž od 28 godina i 6 mjeseci), a ‘novih’ 566,24 eura (za staž od 31 godine i 9 mjeseci). Šemper podsjeća da od 1993. do 1998. državni proračun nije uplaćivao doprinose, što je stvorilo štetu od 7.524.856.731 kuna.
Hrvatski sabor je donio odluku o prenošenju sredstava, a slijedi Pravilnik o načinu i rokovima isplate dodataka od 7,5 milijuna kuna uz mirovinu poznatom kao “100 kn+6%” u pet rata za “stare” umirovljenike. Početak isplate je bio u studenom 1998., dakle prije izračuna prve AVM, ali nije uzet u obračun prve AVM. Uz ovaj dug postoji i drugi dug od 21,5 milijardi kuna koji je nastao zbog nezakonitog usklađivanja mirovina od 1993. do 1998., a isplaćen je od 2006. do 2013. godine. To je ukupan dug od 29 milijardi kuna, o čemu smo više pisali ovdje.
– Zbog toga je do 2028. potrebno svake godine povećati mirovine “novih” umirovljenika po 10 %, da bi udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći došao tek do 50 %, što je još jako daleko do obećanih 60 % premijera Plenkovića iz 2016. godine, zaključuje o ovome Šemper.
Četiri režima penalizacije treba ujednačiti
Šemper podsjeća i na četiri režima penalizacije u Hrvatskoj, o čemu smo detaljno pisali ovdje. Predlaže svima do 70. rođendana, odnosno do ukidanja penalizacije, ujednačiti polazni faktor na 0,15 % koji je bio do 2010. ili na 0,20 % koji je od 2019. godine. Osvrće se i na bonifikaciju duljeg rada.
– Od 1. siječnja 2014. Sabor je donio odluku o bonusu od 0,15 % za svaki mjesec rada nakon 65. godine života (uvjet 35 godina staža) i nakon 60. godine života za dugogodišnje osiguranike s uvjetom 60 godina života i 41 godinom staža. I onda je “pametni” ministar Pavić 1. siječnja 2019. ukinuo bonus za dugogodišnje osiguranike. Kaže on ‘ovi su dvostruko nagrađeni, nemaju penalizaciju i imaju bonus 0,15 %’, pa je 1. siječnja 2023. bonus ipak vraćen, ali je u međuvremenu za rad nakon 65. godine bonus postao trostruko veći i iznosi 0,45 %. Umirovljenici 60/41 ostvarili su respektabilan staž od 42 godine i pet mjeseci, produžili su rad nakon 41. godine i zaslužuju barem bonus od 0,30 %, a osim toga sigurno su potentniji za dodatni rad s obzirom na godine, komentira Željko Šemper u javnom savjetovanju.
Ukinuti penalizaciju najnižih mirovina
U prvom Zakonu o mirovinskom osiguranju u primjeni od 1. siječnja 1999. najniže mirovine se nisu penalizirale kao danas, jer su već formulom “godine staža x AVM” bile najniže, navodi Šemper.
– Onda je “pametni” ministar Davorko Vidović 2001. i na njih “udario” penalizaciju, pa smo dobili novi institut “niže mirovine od najnižih” i sada ih već treći put povećavamo (2019. za 8 eura, pa sada za 12 eura), jer su stvarno mizerne. Zbog toga predlažem odmah u ovim izmjenama ukidanje penalizacije za sve korisnike najnižih mirovina. Važno je znati, da je u prethodnom sazivu Sabora na dnevnom redu bio prijedlog Silvana Hrelje o tom ukidanju penalizacije iz Sporazuma s premijerom Plenkovićem. Kako do kraja mandata (ožujak 2024.) taj prijedlog zakona nije bio u saborskoj raspravi, nije riješen i nije se vratio na dnevni red sadašnjeg saziva Sabora. Time bi se ispravila nepravda iz 2001., a ukidanje penalizacije bi imalo veći efekt nego mizerna povećanja od 3 posto, predlaže u javnom savjetovanju Šemper.
Usklađivanje samo prema većem parametru
– Premijer Plenković je 2016. u Izbornom programu HDZ-a kao cilj stavio udio prosječne mirovine od 60 % u prosječnoj plaći. Na kraju mandata premijera Milanovića taj udio je 2015. iznosio 42,87 %, a sada u veljači iznosi 39,88 %. Toliko o rastu mirovina od 72 % u ovih devet godina mandata Plenkovića! Od 1. siječnja 2025. imali smo usklađivanje mirovina za 3,03 %, što je na prosječnu mirovinu od 555,13 eura povećanje od 16,82 eura. Po predloženom omjeru 85:15 usklađivanje bi iznosilo 18,43 eura, što je povećanje za 1,61 euro ili kuglicu sladoleda. Da se u izračun uzme samo veći parametar (rast plaća 3,6 %) povećanje bi bilo 19,98 eura ili više za samo 3,16 eura, navodi Šemper.
Predlaže usklađivanje samo prema većem parametru, premda se ni tim modelom neće značajno smanjiti razlika udjela, ali će se zaustaviti stalan jaz i stalan pad udjela (sada su plaće rasle 3,6 %, a mirovine 3,03 %), a kad će cijene biti veći parametar, onda će se smanjivati razlika mirovina i plaća. Prema tome, nemojte biti tvrdoglavi, stavite u zakon omjer 100:0, poručuje vladajućima Šemper, podsjećajući pritom i na računanje usklađivanja na dvije, umjesto na četiri decimale, o čemu smo pisali ovdje.
Trajni dodatak ili trinaesta mirovina
Članice EU-a imaju razne modele 13. mirovine, dok Španjolska, Portugal i Austrija imaju i 14. mirovinu) u kojima je gotovo svima osnovica mirovina, kao rezultat uplaćenih doprinosa kroz godine mirovinskog staža. Vlada RH se odlučila da naša 13. mirovina, odnosno godišnji dodatak bude ‘mizerija’ od četvrtine prosječne hrvatske mirovine, upozorava u javnom savjetovanju Šemper.
– Sa sjednice Nacionalnog vijeća smo čuli, da će to biti prema formuli “godine staža x 5 eura”, što bi na prosječan hrvatski staž iznosilo 155 eura. A sada od “pametnjakovića” čujemo, kako svi mi špekuliramo i da će biti više od pet eura. To će na kraju sigurno biti najniži iznos tzv. 13. mirovine u EU, što je u skladu s tablicom EU, gdje je Hrvatska po udjelu mirovina u plaći na samom dnu s Bugarskom i Litvom! Cijenu jedne godine odredit će Vlada do 31. listopada 2025. svake godine. SUH predlaže, da Vlada uzme vrijednost AVM (sada je 13,57 euro), što je i inače cijena jedne godine u izračunu mirovine. U izbornom programu HDZ-a piše da će se “kod uvođenja godišnjeg dodatka za umirovljenike voditi računa o ravnoteži između solidarne preraspodjele sredstava i uplaćenih doprinosa u mirovinski sustav”, podsjeća Šemper.
Nije pravedno, nastavlja, da je dodatak samo rezultat godina staža, već mora u obzir uzeti i uplaćene doprinose. Predlaže kombinaciju ta dva faktora po principu “godine staža x 50 % AVM-a + 25 % svake osobne mirovine”. To bi za prosječnu mirovinu (570 eura) i prosječan staž (31 godina) bio prosječan dodatak od 353 eura, što je 62 % prosječne mirovine ili, kako je izračunao Šemper, jedan euro dnevno.
Zakašnjela isplata usklađivanja
Šemper u javnom savjetovanju upozorava i na zakašnjelu isplatu usklađivanja. Tako su umirovljenici posljednje siječanjsko usklađivanje dobili tek o travnju. S druge strane, srpanjsko usklađivanje isplaćuje se u rujnu. U oba slučaja čeka se podatak Zavoda za statistiku o prosječnoj plaći, a koji se uvijek objavljuje u isto vrijeme. Nema stoga razloga da se jedno usklađivanje isplati dva mjeseca, a drugo tri mjeseca kasnije. Portal Mirovina.hr pitao je Zavod za mirovinsko zašto je tomu tako, o čemu smo pisali ovdje.
Promjene dati sada, a ne čekati 2026. godinu
Nema razloga, tvrdi Šemper, da se s ukidanjem penalizacije i rasta invalidskih mirovina čeka sve do 2026. godine, ako reforma stupa na snagu već s 1. srpnjem. U javnom savjetovanju Vladi sugerira kako obje stvari napraviti odmah.
– Treba kod prijevremenih mirovina pronaći 70+ korisnike i izmijeniti polazni faktor 0,9100 ili 0,7960 na 1,0000 ili kod invalidskih također promijeniti dva mirovinska faktora. Za sve potrebne radnje informatika HZMO ima dovoljno vremena da to programski riješi na vrijeme, do kraja lipnja, napravi potrebne izmjene i da povećanja idu od dana stupanja zakona na snagu, od 1. srpnja 2025. Opet su u “igri” špekulacije” oko potrebnih sredstava iz državnog proračuna, smatra Šemper. Također, i dodatak će umirovljenici čekati do prosinca. Vlada je dužnosnicima, podsjeća, povećala plaće na sjednici 25. srpnja 2024. retroaktivno od 1. srpnja, a isplata je već bila u kolovozu.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
