Šemper upozorava: 'Zbog reforme iz 1999. mirovine su danas čak 92 eura niže'

Da posljedice restriktivne mirovinske reforme od 1. siječnja 1999. godine i dalje osjećaju današnji umirovljenici, podsjeća mirovinski analitičar Željko Šemper. Umirovljenici zbog odluka tadašnje Vlade danas imaju čak 92 eura nižu mirovinu, odnosno 53 eura bez onih prema međunarodnim ugovorima. Na potezu je Vlada, ističe stručnjak, da svojom odlukom poveća mirovine tih umirovljenika za 10,5 posto i ispravi nepravdu dugu 25 godina.

Da se umirovljenicima puno toga govori i obećava, a malo toga radi, upozorava i mirovinski analitičar Željko Šemper. Premijer Andrej Plenković iznova je, kaže, obećao ‘mrvice na dugom štapu’. Analitičar je podsjetio i na nepravdu prema umirovljenicima koji su u mirovinu otišli nakon 1999. godine.

Trajni dodatak na mirovine tek 2026. godine

– Usklađivanje prema omjeru 85:15 ide tek od 1. srpnja 2025. godine, a dodatak na mirovine od 1. siječnja 2026. godine, po principu ‘čekaj magare dok naraste trava’. Do onda, tko živ, tko mrtav, jer svake godine u nebeske visine ode oko 50.000 umirovljenika. Još uvijek, već osam godina čekamo da udio mirovina u plaći bude 60 posto koje je premijer predizborno obećao još 2016. godine, kaže Željko Šemper.

Podsjeća kako je u prvih osam godina hrvatske države nestalo 500.000 radnih mjesta, 300.000 gurnuto je u prijevremenu i invalidsku mirovinu, a 200.000 završilo je na burzi rada. Posljedice restriktivne mirovinske reforme od 1. siječnja 1999. godine i dalje osjećaju današnji umirovljenici.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Evo kako je došlo do prijevare umirovljenika

– Kako je i zbog čega došlo do prve prijevare? Ministar Škegro je povlaštene mirovine isplaćivao iz mirovinskih fondova umjesto iz državnog proračuna, a država u mirovinske fondove nije uplaćivala doprinose za poduzeća u sanaciji. Ukupan dug je do lipnja 1998. iznosio 7,5 milijardi kuna, a Hrvatski sabor je donio odluku da se dug isplati u pet godina po 1,5 milijardi kuna godišnje. Odluka je provedena tako da je dug isplaćen od 1998. do 2003. kao dodatak ‘100 kuna + 6%’, a od 2004. je postao i dio mirovine starih umirovljenika. Dug se počeo isplaćivati od 1. studenog 1998. godine, dakle prije izračuna prve aktualne vrijednosti mirovine. Tako je AVM izračunata na bazi pokradene razine mirovina 31. prosinca 1998., a taj dug nije ušao u izračun AVM-a, podsjeća Šemper.

Posljedice pogrešno izračunate aktualne vrijednosti mirovine u ovih 25 godina su ogromne. Stari umirovljenici su dosad putem ‘100 kn+6%“’ obeštećeni za četiri milijarde eura, a šteta ‘novih’ umirovljenika dosad iznosi oko 4,6 milijardi eura. Novi umirovljenici državi su  tako darovali dio svoje mirovine, smatra ekonomski stručnjak.

Šemper predlaže što bi Vlada trebala napraviti

– Osim tog krivog izračuna prve AVM u mirovinskoj reformi, povećano je obračunsko razdoblje za izračun mirovine s 10 godina na cijeli radni vijek i uvedena je trostruko veća i doživotna penalizacija. To su tri glavna razloga zbog čega su mirovine novih umirovljenika značajno niže od mirovina starih umirovljenika, zaključuje Šemper.

Iako umirovljenici od 1999. imaju za tri godine dulji staž, prosječna mirovina je niža za 92,83 eura, odnosno 53,18 eura bez onih po međunarodnim ugovorima.

– Na potezu je Vlada, da svojom odlukom poveća mirovine tih umirovljenika za 10,5 posto i ispravi nepravdu dugu 25 godina. Uz ovo povećanje, Vlada mora donijeti odluke za ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina, za ukidanje poreza na sve mirovine, za izmjenu formule na omjer 100:0, za dodatak kao pravu 13. mirovinu i isti dodatak staža za sve majke. Usklađivanje mirovina nije povećanje mirovina, to je samo trka i kaskanje za plaćama i cijenama, u kojoj su umirovljenici gubitnici. Samo navedene odluke Vlade mogu biti pomak  prema obećanom udjelu mirovina od 60 % u prosječnoj plaći i bijegu mirovina s dna EU, zaključuje Šemper.