Saborske mirovine rasle za 318 eura: Manje od toga primanja ima 162.000 umirovljenika
Mirovine su u posljednjih godinu dana porasle za 63 eura. Saborskim zastupnicima su rasle za 318 eura, a najniže za samo 46 eura. Rast mirovina rezultat je redovnih usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine tijekom 2024. godine. Prosječna mirovina porasla je za skoro 12 posto, ali najviše su tako profitirale tri skupine umirovljenika prema posebnim propisima.
Novac | Foto: Pexels
Mirovine su u posljednjih godinu dana porasle za 63 eura. Točnije, oko 1,22 milijuna korisnika ovoga mjeseca dobilo je u prosjeku 554 eura, dok je lani u siječnju prosjek primanja bio 491 euro. Rast mirovina rezultat je redovnih usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine tijekom 2024. godine. Novo usklađivanje mirovina od siječnja umirovljenicima će, prema preliminarnom izračunu, donijeti povećanje za 2,89 posto, a tu je informaciju portal Mirovina.hr prvi donio ovdje.
Prosječna mirovina rasla za skoro 12 posto
Mirovine su lani rasle za 4,19 posto u siječnju te za 7,46 posto od srpnja. Upravo se 2024. dogodio drugi najveći skok u plaćama u povijesti usklađivanja za čak 10,4 posto, skoro jednako kao i godinu dana ranije. Inflacija je pritom u drugoj polovini 2024. bila svega 0,6 posto. Kako su izgledala ostala usklađivanja kroz hrvatsku povijest, pogledajte ovdje.
Kada je riječ o sveukupnoj mirovini čiji udio u plaći prikazuje Zavod za mirovinsko osiguranje, onda se prosječna primanja svih umirovljenika, bez isplata prema međunarodnim ugovorima, penju na 624 eura s 45,7 posto udjela u prosječnoj plaći. Da je rast plaća iznova ovoga mjeseca srušio taj udio, detaljnije smo pisali ovdje. Godinu dana ranije, takva sveukupna mirovina u prosjeku je iznosila 551 euro, 73 eura više nego danas, s gotovo identičnim udjelom u plaći od 45,6 posto.
Tri skupine umirovljenika ‘profitirale’ najviše
Kako se usklađivanje događa u postocima, ono naravno ne donosi svima jednako. Tako su posljednjim srpanjskim usklađivanjem najviše profitirali upravo oni s najvećim mirovinama, a to su nekadašnji saborski zastupnici i članovi Vlade. Njihova prosječna mirovina trenutačno iznosi 2.182 eura, a prije godinu dana je iznosila 1.864 eura, što je rast za čak 318 eura. Iznos je to jedne cijele mirovine dijela umirovljenika.
Točnije, prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, mirovinu do prosječnog iznosa od 307 eura prima čak 162.099 umirovljenika. Pritom nisu uračunate mirovine koje se isplaćuju prema međunarodnim ugovorima. Riječ je, dakle, o 17 posto korisnika mirovina u Hrvatskoj koji žive s manje od prosječnih 307 eura.
Još dvije skupine umirovljenih prema posebnim propisima imale su značajan rast primanja. Mirovine članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iznose 1.882 eura, što je za 164 eura više nego prije godinu dana. Treći po visini prosječne mirovine među umirovljenima prema posebnim propisima su hrvatski branitelji iz Domovinskog rata s 1.213 eura trenutačnih prosječnih primanja, što je za 167 eura više nego prije godinu dana.
Najgore su prošli oni s najnižim mirovinama
S druge strane, što je mirovina manja, manji je i njezin rast. Tako imamo oko 272.000 najnižih mirovina. One udjelom u plaći čine tek 29 posto, a u prosjeku iznose 395 eura, bez isplata prema međunarodnim ugovorima. To znači da je korisnika još i više, s još nižim prosječnim primanjima ove vrste mirovine čiji je broj iz godine u godinu sve veći, jer je sve više radnika koji iznosom plaće ne mogu doseći ni onu medijalnu, a kamo li prosječnu pa im se mirovina računa samo na temelju godina radnog staža, ali ne i plaća. Prema podacima HZMO, kada bi se ovim umirovljenicima mirovina računala na temelju plaća, ona bi bila čak 127 eura niža, odnosno svega 268 eura.
Prije godinu dana, najniža mirovina iznosila je 349 eura, bez međunarodnih ugovora, što znači da su ovi umirovljenici, za razliku od nekadašnjih saborskih zastupnika i članova Vlade, profitirali najmanje. Točnije, mirovina im je rasla svega 46 eura. Vlada radi na mirovinskoj reformi čiji bi se prijedlog trebao naći u Saboru na proljeće, a uz promjenu formule usklađivanja, trinaestu mirovinu, veći staž za majke i veću bonifikaciju, predviđen je i rast mirovina za tri posto, o čemu više pročitajte ovdje.
