Pogledajte koliko godina morate raditi da biste imali mirovinu koja čini 61 posto prosječne plaće

Dobro je poznato kako će oni koji rade dulje, imati i veću mirovinu. Iako je teško ostati što dulje u svijetu rada, to se itekako isplati, što dokazuju i statistički podaci. Čini se da su ovo prepoznali i osiguranici pa je u prosincu bilo čak 46.800 dugogodišnjih osiguranika koji primaju starosnu mirovinu bez međunarodnih ugovora. Njihova mirovina u prosjeku iznosi 645,31 euro. Ipak, najveći iznos mirovine, logično, imaju oni s 46 i više godina staža, a mirovina im prosječno iznosi 741,39 eura, što je zapravo 61 posto prosječne plaće.

Ukupan broj korisnika starosne mirovine u prosincu je bio 406.472, dok im mirovina u prosjeku iznosi 562,97 eura. S druge strane, bilo je 46.800 dugogodišnjih osiguranika koji primaju istu tu starosnu mirovinu, a koji onda imaju i veće iznose mirovina. Može se reći da je, na žalost mnogih, u radu na kraju stvarno spas.

Tko su dugogodišnji osiguranici?

U Hrvatskoj muškarci mogu otići u starosnu mirovinu kada navrše 65 godina i imaju 15 godina staža, dok je za žene dobna granica nešto drugačija. Naime, one od 1. siječnja ove godine mogu otići u starosnu mirovinu kada navrše 63 godine i šest mjeseci, uz najmanje 15 godina staža. Ova dob će se svake godine podizati za tri mjeseca, kako bi se 2030. godine izjednačila dob za odlazak u mirovinu žena i muškaraca, o čemu smo pisali i ovdje.

Ipak, s obzirom na to da visina mirovine ovisi o više faktora, među kojima je glavni radni staž, mnogi ostaju raditi i puno dulje od minimalne dobne granice od 15 godina, odnosno da bi stekli ‘titulu’ dugogodišnjeg osiguranika moraju imati 41 godinu radnog staža. Umirovljenici tako rade i nakon što napune 60 godina života, jer na taj status za dugogodišnje osiguranike imaju pravo sve dok ne steknu uvjete za starosnu mirovinu. U prosincu je bilo ukupno 46.800 korisnika starosne mirovine koji spadaju u kategoriju dugogodišnjih umirovljenika, a mirovina im u prosjeku iznosi 645,31 euro. Točnije, radi se o 53,42 posto udjela u prosječnoj plaći za studeni, koja je iznosila 1.208 eura.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Iako ovo zvuči kao dobra stvar, javljaju se i neki problemi kod dugogodišnjih umirovljenika. Kao prvo, javlja se pitanje zašto se nije pomaknula, odnosno smanjila dob za dugogodišnje osiguranike kod žena, s obzirom na to da one i dalje ranije odlaze u mirovinu. Drugi problem je što dugogodišnji osiguranici nemaju nikakve beneficije kakve imaju oni koji rade dulje od propisane dobi za starosnu mirovinu, o čemu smo pisali i ovdje.

Najbolje stoje oni s najviše staža

Ako se gleda po iznosima mirovina, najveću mirovinu imaju dugogodišnji osiguranici s 46 i više radnog staža, što je zapravo i logično. Njih je samo 1.833 u odnosu na 46.800 dugogodišnjih osiguranika, a mirovina im iznosi 741,39 eura, što je udio u prosječnoj plaći visokih 61,37 posto. Najmanje mirovine imaju oni i s najmanje staža, prema tablici je to od 0 do 34 godina staža, a mirovina im iznosi 500,21 euro.

U usporedbi s onima koji primaju mirovinu po posebnim propisima, ovi iznosi su i dalje mali kada se gledaju iznosi koje dobivaju oni s mirovinama prema posebnim propisima. Najviše tako dobivaju zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni revizor, kojima su u studenome novčanici bili puniji za 1.856 eura.

Općenito, osobe koje su u starosnoj mirovini primaju u prosjeku 562,97 eura, što je udio od 46,6 posto u prosječnoj plaći za studeni. Oni u prijevremenoj starosnoj mirovini imaju prosječnu mirovinu od 512,23 eura, što čini udio u plaći od 42,4 posto. Koliku mirovinu imaju umirovljenici u glavnom gradu i što misle kolike bi mirovine trebale biti, možete pogledati u videu ispod: