Prosječna plaća za veljaču, prema danas objavljenim podacima DZS-a, porasla je u mjesec dana za čak dva posto. Mirovine su pak usklađivanjem rasle za čitavo polugodište oko tri posto. Udio mirovine u plaći tako je porastao za svega 0,4 posto te sada iznosi 45,3 posto. Ipak, većina mirovina nalazi se ispod te stope.
Udio mirovine u plaći stagnira jer mirovine rastu sporije od plaća | Foto: Pexels
Udio mirovine u plaći realni je pokazatelj rasta mirovina. Mirovine su od 1. siječnja usklađene za 3,03 posto. Usklađivanje je umirovljenicima isplaćeno tek ovoga mjeseca za ožujak s razlikom za siječanj i veljaču, o čemu smo pisali ovdje. Na prosječnu mirovinu povećanje iznosi oko 16 eura mjesečno. Međutim, uz rast mirovina rastu i plaće pa većeg pomaka u udjelu umirovljeničkih primanja u onim radničkim – nema.
Plaće u samo mjesec dana porasle dva posto
Dok su mirovine rasle za tri posto, prema rastu cijena i plaća u čitavom prethodnom polugodištu, odnosno od 1. srpnja prošle do 1. siječnja ove godine, plaće su u samo mjesec dana rasle za čak dva posto. Naime, prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna plaća prvi je put probila granicu od 1.400 eura.
Točnije, prosječna plaća u veljači iznosila je 1.416 eura neto, što je realno više za 1,8 posto u odnosu na siječanj. Kako se u formuli usklađivanja gleda bruto plaća, ona je za veljaču iznosila je 1.964 eura, što je realno za 2,1 posto više u odnosu na siječanj ove godine. Najviša prosječna plaća isplaćena je u iznosu od 3.624 eura neto u farmaciji, a najniža u tekstilnoj industriji u iznosu od 920 eura.
Mirovina rasla za 16 eura, a plaća za 24 eura
Odmah nakon podataka DZS-a podatke o prosječnoj mirovini isplaćenoj u travnju objavio je danas Zavod za mirovinsko osiguranje. Prosječna mirovina svih oko 1,2 milijuna korisnika iznosi 569 eura. Ona sveukupna, iz koje su izbačene isplate prema međunarodnim ugovorima, penje se na 642,10 eura. Upravo na ovaj viši prosjek HZMO prikazuje udio mirovine u prosječnoj plaći.
Udio po novom iznosi 45,3 posto. Prošloga mjeseca udio mirovine u plaći bio je 44,9 posto. Unatoč usklađivanju riječ je o svega 0,4 posto rasta. Prosječna sveukupna mirovina je, naime, šestomjesečnim usklađivanjem rasla za 16,57 eura. Prosječna plaća je u samo mjesec dana porasla za 24 eura. Rezultat je stagnacija udjela mirovine u plaći.
Na rast prosječne plaće utjecao je rast plaća državnih službenika i namještenika za tri posto od 1. veljače s isplatom u ožujku. Isti takav rast javni sektor očekuje i od 1. rujna. Usporedno s tim od siječnja je rasla i minimalna plaća, a sve je to ‘srušilo’ udio mirovine u plaći, a koja sve teže hvata korak s rastom radničkih primanja.
Udio najnižih mirovina u plaći svega 28 posto
Ipak, udio mirovine u plaći trenutno je najpovoljniji u posljednjih pet godina, pokazuju podaci HZMO-a. Naime, od 2021. godine naovamo on se kretao na razini od oko 43 posto, dakle bio je dva posto niži nego danas. Na ovakvoj istoj razini kao sada od oko 45 posto, kretao se od 2017. do 2020. godine. Može se stoga zaključiti da posljednjih devet godina imamo stagnaciju udjela mirovine u plaći, uz pojedine godine pada. Veći nego danas udio mirovine u plaći bio je od 2014. do 2016. godine. Najvećih 48 posto bio je 2014. godine da bi se za po jedan postotni poen smanjivao u naredne dvije godine.
Većina mirovina nalazi se daleko ispod prosječnog udjela mirovine u plaći. Tako više od 272.000 korisnika najniže mirovine ima u prosjeku 408 eura, što čini svega 28 posto udjela u prosječnoj plaći. Invalidsku mirovinu od 431 euro u prosjeku prima gotovo 84.000 građana s udjelom u plaći od svega 30 posto. Obiteljskih mirovina je više od 156.600, a udio te mirovine od prosječnih 497 eura čini svega oko 35 posto.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
