Nagrada za odgodu mirovine: Bonifikacija donosi znatno veći prihod u starosti
Bonifikacija je sustav poticaja za odgodu mirovine. Radnik koji odlazi u starosnu mirovinu nakon stečenih uvjeta za to, bit će nagrađen s najviše 27 posto ako je nastavio raditi pet godina. Mirovinska reforma donosi od 1. srpnja značajne promjene u bonifikaciji.
Stariji radnik sa šivaćom mašinom | Pexels
Ako radnik ode u starosnu mirovinu nakon što je stekao uvjete za to, bit će nagrađen većom mirovinom. Takav sustav nagrađivanja za odgodu odlaska u mirovinu kolokvijalno se naziva bonifikacija. Ovakav sustav poticaja može rezultirati čak 27 posto većom mirovinom. Ta će stopa u budućnosti moći biti i veća, jer se mirovinskom reformom od 1. srpnja mijenjaju uvjeti za bonifikaciju. Osim duljeg ostanka u svijetu rada, mnogi se na rad odluče u mirovini. Umirovljenika koji rade na četiri sata uz mirovinu sve je više, o čemu smo pisali ovdje.
Poticaj i za žene koje rade do 65. godine
Bonifikacija donosi 0,45 posto veću mirovinu za svaki mjesec kasnijeg odlaska u starosnu mirovinu. To znači da ako je, primjerice, muškarac radio do 70. godine, njegova će se mirovina za pet godina dodatnog rada povećati za 27 posto. Ako je radio do 66. godine, mirovina će mu samo na toj osnovi biti 5,4 posto veća. Isto pravilo vrijedi i za žene, koje ove godine mogu u starosnu mirovinu sa 63 godine i devet mjeseci, a od iduće sa 64 godine. Ako nastave raditi do 65. godine, bit će nagrađene za dodatne mjesece rada. Ipak, postoji jedan uvjet za dobivanje bonifikacije, a to je najmanje 35 godina staža. Više o uvjetima za prijevremenu i starosnu mirovnu žena pročitajte ovdje.
– Polazni faktor za određivanje starosne mirovine povećava se osiguraniku koji prvi put stječe pravo na mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu i ima 35 godina mirovinskog staža za 0,45% za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a najviše za 5 godina. Ženi u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029., koja prvi put stječe pravo na mirovinu i ima najmanje 35 godina mirovinskog staža, mirovina se povećava 0,45% za svaki mjesec koji je protekao od navršene starosne dobi za starosnu mirovinu iz prijelaznog razdoblja. Za određivanje obiteljske mirovine osiguranika koji je umro nakon navršene starosne dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu i ima 35 godina mirovinskog staža i nije stekao mirovinu, primjenjuje se isti polazni faktor, pojašnjavaju iz HZMO-a.
Ukida se uvjet staža, ali i za godine duljeg rada
Ono što se mirovinskom reformom od 1. srpnja ove godine mijenja su uvjeti za bonifikaciju. Pritom će stopa od 0,45 povećanja mjesečno ostati ista. Dobra vijest za mnoge je da će bonifikaciju pri odlasku u starosnu mirovinu moći dobiti bez obzira na godine staža. Dakle, briše se uvjet o najmanje 35 godina staža. Dovoljno će biti već 15 godina, koliko je minimalni uvjet staža. Isto tako, bonifikacija će se moći dobiti i za rad dulji od pet godina. Primjerice, ako muškarac nastavi raditi do 72. godine, njemu će bonifikacija povećati mirovinu za 37,8 posto, odnosno za sedam godina duljeg rada.
Država na ovaj način potiče što dulji ostanak u svijetu rada. Svojevrsna je to alternativa povećanju dobi za odlazak u mirovini, kako bi se osigurala potrebna radna snaga. Svjetska banka Hrvatskoj predlaže povećanje dobne granice na 72 godine postepeno do 2065. godine, o čemu smo pisali ovdje. Država dulji rad potiče i s još jednom novošću u mirovinskom sustavu. Mirovinskom reformom, naime, umirovljenici će dobiti pravo rada na puno radno vrijeme, uz isplatu pola mirovine.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
