Umirovljenica je prevarantu dala podatke povezane sa svojim bankovnim računom. Znakove financijske prevare moguće je prepoznati prije nego bude kasno.
Novosti
00:01 1 d 11.05.2026
Možemo nudi rast mirovina mimo usklađivanja, a mijenjali bi i nepravde u sustavu
Deset posto veće mirovine mimo usklađivanja, udio mirovine u plaći veći od 60 posto, pomoć u kući starijim osobama, novi domovi za starije, ispravljanje nepravdi u mirovinskom sustavu… Plan je to političke platforme ‘Možemo’ koja na izbore ide s umirovljeničkom strankom ‘Hoćemo pravedno’. Kandidatkinja za premijerku im je Sandra Benčić, a iz ove koalicije objasnili su nam svoje izborne politike koje se tiču umirovljenika.
Sandra Benčić | Možemo
Političke stranke, koje prema anketama imaju šanse prijeći izborni prag, pitali smo kakve su njihove politike vezane za umirovljenike i mirovinski sustav.
Iz Možemo, o čijem smo izbornom programu pisali ovdje, kažu da planiraju osigurati mirovine s udjelom većim od 60 posto u prosječnoj plaći za one s 40 godina radnog staža. Mirovine bi, kažu, povećali za dodatnih 10 posto, mimo usklađivanja, a u planu imaju i ostale mjere. Evo kakve izborne politike planiraju ‘Možemovci’ koji na izbore idu s umirovljeničkom strankom ‘Hoćemo pravedno!’ te Sandrom Benčić kao kandidatkinjom za premijerku Hrvatske.
Na koji način planirate poboljšati standard umirovljenika u Hrvatskoj?
Plan nam je osigurati svakom starosnom umirovljeniku mirovinu u iznosu od 1/60 plaće za svaku godinu staža. To je razina koja svakom umirovljeniku s ostvarenim stažem od 40 godina jamči mirovinu u visini od 67 % plaće. Da se to dosegne, potrebno je sadašnju razinu mirovina realno podići za 10 %. Taj ćemo cilj postići tako da u svakoj godini četverogodišnjeg mandata sistemski povećavamo mirovine za 2,5 %, i to povrh standardnog polugodišnjeg usklađivanja, koje je propisano zakonom.
Pritom, to sistemsko povećanje treba primijeniti na sve umirovljenike koji su umirovljeni prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a ne samo na korisnike starosnih mirovina. Umirovljenika koji su umirovljeni prema Zakonu o mirovinskom osiguranju trenutno je 1.130.533, s prosječnom mirovinom u iznosu od 453,69 eura. Godišnji trošak njihovih mirovina u 2024. godini se procjenjuje na 6.500.000.000 eura. Procijenjeni godišnji trošak planiranog izvanrednog povećanja mirovina iznosio bi između 160.000.000 u prvoj godini i 200.000.000 eura u zadnjoj godini mandata.
Na taj ćemo način sve mirovine stvarno podići u odnosu na plaće, neovisno o tome koliko će iznositi redovita zakonska polugodišnja usklađenja. Konkretno, na kraju četverogodišnjeg mandata, prosječni umirovljenik s 40 godina staža primat će mirovinu u visini od 67 % prosječne plaće, a prosječni umirovljenik s, na primjer, 36 godina staža imat će mirovinu u visini od 60 % prosječne plaće.
Kako biste riješili smještaj za starije osobe, ali i previsoke cijene u decentraliziranim domovima?
Naše starije stanovništvo, naši umirovljenici zaslužuju adekvatnu i priuštivu socijalnu skrb nakon godina rada i poreznih ulaganja. Zato je naša obaveza osigurati im ne samo mirovinu od koje mogu dobro živjeti, nego im pružiti i niz socijalnih usluga koje su im potrebne. Prvenstveno mislimo na usluge koje im se mogu pružiti u njihovom domu, primjerice putem programa pomoći u kući uz mogućnost organizirane prehrane. Osim toga, razvit ćemo mreže dnevnih centara i boravka za starije osobe, uvest ćemo mobilne timove liječnika i socijalnih radnika u lokalnim zajednicama.
Kako će se broj osoba starije životne dobi značajno povećavati u narednim desetljećima, potrebno je promijeniti temeljni pristup životu u starijoj dobi. Svaka osoba starije dobi trebala bi moći ostati živjeti u svom domu i među bližnjima. Onima koji ne trebaju cjelodnevnu skrb treba osigurati kvalitetan život uz podršku kroz usluge skrbi u vlastitom domu, organizirano stanovanje te stambene zajednice.
Gradit ćemo i nove domove za starije i nemoćne osobe kako bismo osigurali njihovu veću dostupnost, pri čemu bi prioritet trebali imati oni građani kojima je potrebna cjelodnevna skrb. Osigurat ćemo veću ekonomsku pristupačnost domova za starije, povećati smještajne kapacitete za umirovljenike slabijega imovinskog stanja te reformirati liste čekanja prema modelu potrebe za skrbi i socijalne pravednosti.
Razmatrate li opciju besplatnog javnog prijevoza za umirovljenike na području cijele Hrvatske?
Javni prijevoz je u domeni lokalne samouprave, tako da jedino primjerima Zagreba i Pazina, gdje smo za osobe treće životne dobi osigurali besplatan javni prijevoz, možemo poticati i druge gradonačelnike i načelnike da i oni tako povećaju i mobilnost i socijalnu uključenost svojih starijih sugrađana.
Koje su po vama, osim povećanja mirovina, nužne intervencije u mirovinskom sustavu?
Nužno je voditi posebnu brigu i o mirovinama stečenima ili obračunatima prema posebnim propisima. Iako su te mirovine u prosjeku znatno veće od onih određenih Zakonom o mirovinskom osiguranju, i u toj kategoriji ima vrlo ranjivih skupina, s neodrživo niskim mirovinama te je i njihove mirovine potrebno uključiti u prethodno opisani plan povećanja mirovina.
Uz navedene mjere, u prvom mirovinskom stupu načinit ćemo još jednu važnu izmjenu. Nužno je u Zakonu o mirovinskom osiguranju prilagoditi definiciju dugogodišnjeg osiguranika za žene (članak 35). Ta je definicija trenutno ista za žene i muškarce, iako smo još uvijek u tranziciji u kojoj se dobna granica za žene tek postupno pomiče prema 65 godina. U tom smislu, sadašnja odredba je nepravedna prema ženama i mi ćemo je izmijeniti tako da se traženi uvjeti za stjecanje statusa dugogodišnjeg osiguranika za žene na odgovarajući način ublaže.
Što se tiče drugog mirovinskog stupa, svakako je potrebno unaprijediti rad obveznih mirovinskih fondova (OMF). Drugi mirovinski stup i OMF-ovi trebali bi biti, kako je to i bilo zamišljeno, ne samo stabilizator mirovinskog sustava, nego i zamašnjak investicijama i gospodarstvu općenito. Do sada se to nije značajnije ili nije uopće dogodilo. Uglavnom su prigovori ukazivali na prevelike troškove i na investicijsku politiku OMF-ova koja je više brinula o interesima njihovih banaka-osnivača nego članova. Međutim, OMF-ovi još uvijek imaju značajan potencijal da odigraju ulogu u revitalizaciji naše ekonomije. U tom smislu potrebno je provjeriti i adaptirati investicijska ograničenja u radu OMF-ova koja su propisana zakonom. Nedavna zakonska promjena kojom se 5 % neto imovine fondova kategorije A i B usmjerava u alternativne investicijske fondove naoko je korak u tom smjeru, ali ta odluka je donijeta nepripremljeno i u svom sadašnjem obliku je štetna.
