Mirovinsko o najnižoj mirovini: 'Zaštitni institut koji je uvijek povoljniji za one koji imaju manje od zakonskog minimuma'

Najniža mirovina zaštitni je socijalni mehanizam u mirovinskom sustavu. Ona radniku omogućuje veću mirovinu onda kada bi na temelju plaća i radnog staža dobio manje od zakonski propisanog minimuma. Ipak, država u izračunu najniže mirovine gleda samo godine radnog staža, ali ne i mjesece rada. Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje napominju da to nema nikakve veze, jer je i tako izračunata najniža mirovina na temelju godina radnog staža u ovim slučajevima i dalje povoljnija u odnosu na mirovinu iz rada te ne zakida umirovljenike ni za što.

Ako bi radniku mirovina prema ostvarenim plaćama i radnom stažu bila manja od zakonski propisane najniže mirovine, u tom slučaju određuje mu se najniža mirovina. Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju računa se za svaku godinu mirovinskog staža u visini od 103 posto aktualne vrijednosti mirovine, a koja trenutno iznosi 12,64 eura.

Hrvatska ima 310.822 korisnika najniže mirovine s prosječnim primanjima od 319 eura za oko 28 godina radnog staža u prosjeku. Mirovina svih njih bila bi svega 215 eura da im se računala prema plaćama i radnom stažu. Dakle, imali bi u prosjeku 104 eura manju mirovinu, što ovaj zaštitni institut čini pozitivnim. Međutim, sporno je što se najniža mirovina računa samo za pune godine radnog staža, ali ne i za mjesece, o čemu smo pisali ovdje.

Raspodjela sredstava prema načelu solidarnosti

Da već tri godine nema pravo na dodatnih šest mjeseci staža za dijete, upozorila nas je umirovljenica Vesna, zbog toga što prima najnižu mirovinu. S djetetom, ona ima 35 godina i sedam mjeseci staža. Ipak, najniža mirovina računa joj se samo za 35 godina, bez dodatnog mjeseca rada i šest mjeseci za dijete. Razlog je upravo način računanja najniže mirovine po godinama, ali ne i mjesecima. Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje objasnili su još ranije da bi njezina mirovina prema plaćama i godinama staža bila niža i sa stažem za dijete od ovako izračunate zakonske najniže mirovine. Unatoč tomu, teško se zdravom logikom oteti zaključku da bi najniža mirovina bila povoljnija kada bi u njezin izračun ulazili i mjeseci staža, a ne samo pune godine.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Najniža mirovina ima snažnu socijalno-zaštitnu funkciju kojom se štite umirovljenici s nižim primanjima. Člankom 90. Zakona o mirovinskom osiguranju propisana je obveza da se osiguranicima kojima je mirovina određena prema tom zakonu niža od najniže mirovine, preraspodjelom sredstva osiguranika s višim primanjima određuje najniža mirovina, tako da se nikako ne može smatrati da njime država prema načinu izračuna zakida korisnike najniže mirovine. Taj institut je rezultat načela solidarnosti u mirovinskom sustavu prema kojim se obavlja socijalna preraspodjela u korist osiguranika s nižim primanjima, navode iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Najniža mirovina kao povoljnija od one zarađene

Institut najniže mirovine, dodaju, ima povlašćujući učinak na sve one osiguranike kojima bi mirovina, obračunata prema mirovinskoj formuli propisanim Zakonom bila niža od iznosa koji zakonodavac u određenom razdoblju smatra najnižom socijalno prihvatljivom granicom mirovinskim primitaka. Stoga je zakonodavac odredio najnižu mirovinu koja ovisi o broju punih godina mirovinskog staža.

– Pri tome valja reći da je odredio i gornju razinu prava iz mirovinskog osiguranja kroz institut najviše mirovine, koja se prema Zakonu o najvišoj mirovini određuje osiguraniku kojemu njegova tzv. „zarađena mirovina“ (mirovina prema stažu i plaći) iznosi više od najviše mirovine. Dakle, u slučaju kada iznos zarađene mirovine izračunat prema stažu i plaći u skladu s odredbama Zakona iznosi više od najviše mirovine u isplati se određuje samo iznos dopuštene najviše mirovine, kažu iz HZMO-a.

Neprihvatljivo je tumačenje, smatraju, da visina najniže mirovine kao zaštitnog instituta mora biti određena na isti način kao i sama mirovina, jer se zapravo njima štite osiguranici kojima stvarna svota mirovine iznosi manje od te najniže mirovine.

– Ne može se reći da je osiguranici određena manja razina prava od pripadajuće, jer je njoj zapravo određen socijalno zaštitni institut kao povoljnije pravo od njene zarađene mirovine. Nije prihvatljiva ni tvrdnja joj pri izračunu mirovine nije uračunat dodani staž po osnovi rođenja djeteta, te sve kalkulacije koliko bi iznosila najniža mirovina da je imala dvoje djece, s obzirom na to da se najnižom mirovinom daje viša visina prava od one koja bi pripadala na osnovi ostvarenih plaća i ukupnog mirovinskog staža za određivanje mirovine, ukazuju iz HZMO-a u reakciji na naš tekst.

Vrijednost najniže mirovine povećana je već triput

Ipak, mjeseca u izračunu nema, ali se zato najniža mirovina umanjuje u slučaju prijevremenog odlaska u mirovinu, ovisno o broju mjeseci ranijeg odlaska u mirovinu. Iz HZMO-a navode da je jedna od opcija za ove umirovljenike da nastave raditi uz mirovinu do polovice punog radnog vremena.

– Država skrbi za umirovljenike kontinuirano unaprjeđujući sustav i podižući razinu socijalne sigurnosti korisnika, posebice korisnika najniže mirovine. U slučaju da korisnik ostvari najmanje jednu godinu staža osiguranja nakon umirovljenja ima pravo na novu mirovinu u koju se uračunava mirovinski staž i plaće ostvarene prije i nakon umirovljenja, kažu iz HZMO-a o radu nakon umirovljenika.

Podsjećaju i da se već treći put povećala vrijednost najniže mirovine pa sada iznosi 103 posto vrijednosti mirovine.  Najniža mirovina usklađuje se kao i sve ostale mirovine, zaključuju iz HZMO-a na tekst o umirovljenici Vesni koja se smatra zakinutom za mjesece radnog staža i dodatnog staža za dijete, uz već penaliziranu najnižu prijevremenu starosnu mirovinu.