Kako stariji od 60 ulažu u drugi stup: Većini štednja donosi najmanje prinose
Najviše osiguranika kojima se bliži starosna mirovina pripadaju konzervativnoj kategoriji C. Broj članova kategorije B ide prema izjednačavanju.
16:39 13 h 07.05.2026

Ilustracija: Pixabay
Iznos mirovine prije svega ovisi o tome za koliku smo plaću radili i koliko dugo. Ipak, postoje razlike mirovina po županijama, a koje su vidljive u prosječnim umirovljeničkim primanjima. Najmanju prosječnu mirovinu od svega 414 eura imaju umirovljenici koji žive u Međimurskoj županiji. Nasuprot njima, najveću mirovinu od 598 eura imaju umirovljenici Grada Zagreba, pokazuju posljednji podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje. Razlika je, kako vidimo, nemalih 184 eura u mjesečnim prihodima.
Razliku je moguće objasniti većim plaćama u gradu Zagrebu i praksom duljeg rada. U urbanim sredinama radi se uglavnom i na bolje plaćenim poslovima, dok je u ruralnim sredinama više obrtničkih, poljoprivrednih i općenito malih mirovina za tek dio radnog staža. Onako kako po prosperitetu percipiramo pojedine dijelove Hrvatske, tako se otprilike kreću i prosječni iznosi mirovina.
Natprosječnu mirovinu od 548 eura imaju i stanovnici Primorsko-goranske županije, a po visini primanja od 529 eura slijedi Istarska županija. Zanimljivo je da su grad Zagreb i ove dvije županije ujedno i one u kojima najveći broj umirovljenika radi uz mirovinu, unatoč nešto većim prosječnim primanjima u starosti. Mirovinu od 513 eura primaju i umirovljenici Dubrovačko-neretvanske županije i to su ujedno jedine četiri lokacije gdje iznos prelazi famoznih 500 eura.
U svim ostalim krajevima Lijepe naše prosječne su mirovine niže od 500 eura. Osim Međimurske županije, najniže mirovine imaju umirovljenici Like i slavonskih županija. U Ličko-senjskoj županiji prosjek je 423 eura, u Virovitičko-podravskoj 430 eura, a u Koprivničko-križevačkoj 433 eura. Umirovljenici Požeško-slavonske županije žive s 431 euro u prosjeku, a Brodsko-posavske s 434 eura.
Više od 160.000 mirovina, među njima oko 1,13 milijuna prema općim propisima isplaćuje se u bivše zemlje SFRJ-a te ostale zemlje diljem svijeta. Te su isplate u prosječnom iznosu oko 150 eura pa uvelike ruše prosjek prikazanih primanja prema županijama, odnosno tamošnjim Ispostavama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Bez njih, prosječna se mirovina penje na 500 eura. S njima, prosjek je 453 eura i kao takav je i prikazan po županijama.
Kada bismo svim ovim mirovinama dodali i one prema posebnim propisima; vojnika, policajaca, branitelja, saborskih zastupnika i ostalih, broj korisnika mirovina popeo bi se na oko 1,22 milijuna. Prosječna mirovina tada je 495 eura, a bez isplata u inozemstvo 556 eura.
Mirovine su u proteklih mjesec dana porasle za prosječnih pet eura, o čemu više možete pročitati ovdje.
Kako stariji od 60 ulažu u drugi stup: Većini štednja donosi najmanje prinose
Najviše osiguranika kojima se bliži starosna mirovina pripadaju konzervativnoj kategoriji C. Broj članova kategorije B ide prema izjednačavanju.
16:39 13 h 07.05.2026
Mirovine u Hrvatsku stižu čak i iz Južne Koreje, ali i iz jedne minijaturne zemlje
Inozemne mirovine našim umirovljenicima stižu i iz manje uobičajenih zemalja, poput Južne Koreje. Najveće su pak iz jedne minijaturne države.
14:52 14 h 07.05.2026
Umirovljenica Marica nije dobila povećanje mirovine: Doznajemo o čemu se radi
Ukidanju penalizacije nadala se u umirovljenica Marica, ali nije dobila povećanje mirovine, iako je u nju otišla ranije.
12:45 17 h 07.05.2026
Budući umirovljenik Darko: 'Imam 42 godine staža, mogu li u mirovinu i raditi osam sati?'
Uvjete za starosnu mirovinu kao dugogodišnji osiguranik ima budući umirovljenik Darko. Zanima ga može li otići u mirovinu i raditi puno radno vrijeme.
16:43 1 d 06.05.2026