Mirovine u Francuskoj: Sustav koji obiluje posebnim pravilima, iznimkama i ograničenjima, ali…

Milan Dalmacija
14. srpnja 2023.
Mirovine
A- A+

Danas je Francuski nacionalni praznik, idealna prilika da proučimo njihov mirovinski sustav. Iako se sastoji od tri stupa, kao i naš, francuski je mirovinski sustav puno kompliciraniji zbog brojnih iznimki, ograničenja i specijalnih pravila. Dodatno ga komplicira podijeljena nadležnost među institucijama i zakonski uređene sheme za mirovinsku štednju.

Photo: Unsplash

Francuski sindikati nakon višemjesečnih, često i nasilnih prosvjeda nisu uspjeli zadržati minimalnu dob za odlazak u mirovinu na 62 godine. U travnju je Ustavno vijeće odobrilo mirovinsku reformu kojom je minimalna dob za umirovljenje podignuta na 64 godine. Ta bi odredba na snagu trebala stupiti 1. rujna.

Francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu reforma je prošla iz trećeg pokušaja, jer je ovoga puta izbjegao odlučivanje u Senatu, što bi se moglo povezati s motivima događanja koja su se dogodila na današnji dan 1789. godine.

macron
Ustavno vijeće je odobrilo Macronovu mirovinsku reformu, podiže se dob za umirovljenje

Tada je svjetina napala i zauzela utvrdu Bastille u kojoj su bili smješteni politički zatvorenici. Najsvjetliji je to trenutak francuske revolucije kojom je došlo do pada apsolutističke monarhije, ukidanja povlastica plemstvu i svećenstvu kao i do uvođenja temeljnih demokratskih načela: suvereniteta naroda, ravnopravnosti pred zakonom, slobode mišljenja i izražavanja, jamčenja prava i zaštite građana protiv neutemeljenog progona i brojnih drugih.

Upravo su Francuski nacionalni praznik, ali i događanja koja su trajala od prošle jeseni pa sve do kraja travnja ove godine dobar povod da proučimo francuski mirovinski sustav. Iako je on u svojoj osnovi poprilično sličan našem mirovinskom sustavu, odnosno onom koji je na snazi u većem dijelu Europe, treba reći kako zbog brojnih iznimki i podijeljene odgovornosti za ostvarivanje mirovinskih prava djeluje izuzetno komplicirano.

Javni sustav

Osnovna podjela je na tri stupa, u kojemu prvi predstavlja javni mirovinski sustav, odnosno sustav međugeneracijske solidarnosti dopunjen državnim izdvajanjima. Drugi stup je obvezna mirovinska štednja u fondovima, dok je treći dobrovoljan, kao i u Hrvatskoj, ali se dijeli na osobnu i kolektivnu štednju, o čemu ćemo nešto kasnije. Odmah ćemo naglasiti da se sve mirovine usklađuju po stopi inflacije.

Javni mirovinski sustav funkcionira po principu uplate doprinosa od 15,15 posto, pri čemu 8,4 posto plaća poslodavac, a 6,75 posto zaposlenik. Putem njega nije moguće dobiti više od 50 posto, niti manje od 37,50 posto iznosa uplaćenih doprinosa tijekom 25 najboljih godina rada, odnosno godina s najvišim prihodima. No, niti to nije uvijek slučaj. Naime, puno trajanje staža, uključujući i vrijeme kad je osoba bila socijalno, a ne mirovinski osigurana, koristi se pri izračunu mirovina onih koji su navršili dob između 62 godine, koja je još uvijek zakonski minimum za umirovljenje, odnosno 65 ili 67 godina, što je dob kad umirovljenici u Francuskoj imaju pravo na puni iznos mirovine iz prvog stupa, ovisno o tome kad su rođeni.

Čudan obračun staža

Treba napomenuti kako se staž u Francuskoj ne gleda po danima i mjesecima, već po kvartalima. To u mnogočemu određuje i kolika će biti penalizacija prijevremenih umirovljenika. Minimalni staž za ostvarenje prava na punu mirovinu iznosi 166 kvartala, odnosno 41 i pol godinu za one rođene do 1957. godine. No, za one rođene 1973. godine i kasnije, minimalni staž iznosi 172 kvartala, odnosno 43 godine. Onima koji odu u prijevremenu mirovinu, a rođeni su nakon 1953. godine penalizacija iznosi 1,25 posto po kvartalu, odnosno pet posto po godini do najviše 25 posto.

Bez penalizacije u prijevremenu mirovinu mogu ići osobe s trajnom nesposobnošću za rad uzrokovanom ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na duljinu staža, ali uvjet je navršena dob od 60 godina te stopa utvrđene nesposobnosti od najmanje 20 posto. Uz to, pravo na punu mirovinu imaju i oni koji su radili na rizičnim poslovima najmanje 17 godina. Osobe s invaliditetom od najmanje 50 posto, mogu u mirovinu u dobi od 55 do 59 godina, ovisno o godini rođenja, uplaćenim doprinosima i periodima zaposlenja pod utvrđenom nesposobnošću za rad.

Penalizacija ili povišica

Oni koji su, pak, navršili 62 godine i uvjete za odlazak u punu mirovinu mogu dobiti povišicu u istom postotku za svaki odrađeni kvartal više. Moguće je i odgoditi odlazak u mirovinu, u slučaju da je osoba navršila dob za primanje pune mirovine, ali nije skupila potreban staž. Duljina staža produljuje se 2,5 posto za svaki trimestar (devet mjeseci) kasnijeg odlaska u mirovinu.

prosvjedi u francuskoj
Trebaju li Francuzi biti nezadovoljni mirovinskom reformom? Ovi podaci sugeriraju suprotno

Duljina staža može se produljiti na najviše osam kvartala, odnosno dvije godine po rođenom ili usvojenom djetetu. Prva četiri kvartala odnose se na rodiljni dopust, a druga četiri kvartala se odnose na nužnu skrb za dijete do najviše četvrte godine njegova života. Iznos mirovine se može povećati još i zbog skrbi za troje ili više djece, uzdržavanja supružnika i statusa njegovatelja.

Osim što je moguće dogovoriti isplatu mirovine jednom godišnje, iz prvog francuskog mirovinskog stupa isplaćuje se i minimalna mirovina, što je zapravo žargonski naziv za mjeru sličnu našoj nacionalnoj naknadi za starije osobe. Uvjeti za stjecanje tog prava su stalni boravak u Francuskoj, dob od najmanje 65 godina, a u iznimnim slučajevima i manje te ograničenje prihoda na 916,78 eura mjesečno za samca te 1.423,31 euro mjesečno po članu kućanstva. Iznosi naknada jednaki su ograničenjima u prihodima.

Komplicirane obiteljske mirovine

Obiteljske mirovine iz prvog stupa su, kao i starosne, vrlo komplicirane. Na njih imaju pravo preživjeli bračni, izvanbračni i životni partneri i partnerice stariji od 55 godina, koji su ostvarili najmanje 60 kvartala (15 godina) staža. Uz to, postoje i ograničenja u visini mirovina preživjelih partnera. Njihova mirovina ne smije biti veća od 54 posto mirovine pokojnika ili iznosa na kojeg bi pokojnik imao pravo da je u mirovini. Minimalna obiteljska mirovina u ovoj godini iznosi 308,44 eura mjesečno, s tim da može biti penalizirana, ovisno o radnom stažu.

Ako je preminula osoba imala više bračnih, izvanbračnih ili životnih partnera, obiteljska se mirovina dijeli svima sukladno trajanju braka ili izvanbračne zajednice. Ako udovica ili udovac žive sami ili u kućanstvu s drugim partnerom, njihova primanja ne smiju biti veća od 23.441,60 eura godišnje.

Moguće je ostvariti i dodatak na obiteljsku mirovinu u iznosu od 104,62 eura ako preživjeli udovac ili udovica imaju najmanje jedno dijete mlađe od 16 godina, a pritom ne primaju vlastitu mirovinu. Moguće je dobiti i 10-postotno povećanje ako udovica ili udovac brinu za troje ili više djece, a dodatak od 11,1 posto na mirovinu se ostvaruje ako udovac ili udovica primaju vlastitu mirovinu manju od 927,12 eura mjesečno.

U Francuskoj postoji i udovički dodatak u iznosu od 662,70 eura za sve mlađe od 55 godina, pod uvjetom da im prihodi u tri mjeseca koja prethode mjesecu prijave ne smiju prijeći 2.485,12 eura te da je pokojnik unutar godine dana prije svoje smrti uplatio doprinose za najmanje tri mjeseca. Siročad, odnosno djeca koja ostanu bez roditelja nemaju pravo na obiteljsku mirovinu ili dodatke iz javnog mirovinskog stupa, ali postoje kombinacije u drugom i trećem stupu, o kojima ćemo nešto kasnije.

Drugi stup

Drugi stup zapravo predstavlja nekoliko mirovinskih shema, od kojih je najveća AGIRC-ARRCO nastala spajanjem dviju mirovinskih shema 2019. godine. Riječ je o shemi koja pokriva mirovine zaposlenika u javnom i privatnom sektoru. Državni službenici imaju vlastitu mirovinsku shemu (IRCANTEC), a postoje još i sheme za umirovljene poljoprivrednike, vojnike, slobodne profesije i druge posebne skupine, kojima se nećemo baviti jer svaka od njih obuhvaća malen udio u ukupnoj umirovljeničkoj populaciji.

prosvjed SUH 2017
Umirovljeničko 'proljeće' u Europi: Raste nezadovoljstvo starije populacije, neki su već i prosvjedovali

Mirovinske sheme funkcioniraju na principu uplate doprinosa, ali se mirovine isplaćuju po principu bodova. Uplaćeni doprinosi pretvaraju se u bodove, koji se zatim množe s vrijednošću tih bodova (trenutno 1,3498 eura), na temelju čega se isplaćuje mirovina. Cilj mirovinskih shema je podići udio isplaćene mirovine na 70 do 80 posto uplaćenih doprinosa u prvi i drugi stup.

Bodovi se, osim za uplatu doprinosa, mogu prikupiti i za plaćeno bolovanje dulje od 60 dana, porodiljni dopust ili oporavak od nesreće na radu. Na puni iznos mirovine imaju pravo oni koji su ispunili minimalne uvjete iz prvog stupa, osim u slučajevima kad je osoba odradila puni staž do 62. godine ili joj je utvrđena nesposobnost za rad.

Za razliku od prvog stupa, u drugom se mirovina obračunava po uplaćenim doprinosima tijekom cijelog radnog vijeka, a ne samo za najboljih 25 godina. Doduše, penalizacija postoji, kao i u prvom stupu. Tako od 2019. AGIRC-ARRCO ima shemu po kojoj zaposlenik koji ode u mirovinu do tri godine prije stjecanja prava gubi 10 posto iznosa na mirovinu. Doduše, to mu se vraća kao dodatak na puni iznos mirovine ako se umirovi godinu dana nakon ostvarivanja uvjeta. Moguće je dobiti najviše 30 posto dodatka, ako osoba u mirovinu ode četiri godine nakon što je ispunila uvjete za umirovljenje.

I fondovi isplaćuju obiteljsku mirovinu

U drugom stupu moguće je dobiti dodatke na mirovinu za dijete, ali i obiteljsku mirovinu. Unutar sheme AGIRC-ARRCO postoje dodaci za djecu, ali i za uzdržavanje, odnosno posebnu skrb o djeci. Ta dva dodatka se ne isplaćuju istovremeno, a osoba koja ima pravo na oba može dobiti samo onaj koji veći. Ako je to dodatak za uzdržavanje djece, on će se isplaćivati sve dok djeca ne prestanu ovisiti o skrbi roditelja.

Što se tiče obiteljskih mirovina, one se isplaćuju u maksimalnom iznosu od 60 posto mirovine pokojnika. Na njih bez ikakvih kriterija imaju pravo udovice i udovci s invaliditetom ili s najmanje dvoje uzdržavane djece. Najmanje 55 godina mora imati udovac ili udovica ako se smrt njihova pratnera ili partnerice dogodila 1. siječnja 2019. ili kasnije. Ako je, pak, smrt nastupila ranije, dob za umirovljenje se razlikuje ovisno o trenutku smrti i pripadnosti pojedinoj mirovinskoj shemi.

Djeci također pripada pravo na obiteljsku mirovinu, ali samo ako su im oba roditelja preminula. Najvažniji kriterij je dob. Tako pravo na obiteljsku mirovinu imaju djeca koja su u trenutku smrti drugog roditelja imala manje od 21 godine ili 25, ako su bila ovisna o njegovoj skrbi. Bez ikakvih dodatnih uvjeta pravo imaju i djeca kojima je utvrđen invaliditet do 21. godine života. Obiteljske se mirovine djecu prestaju isplaćivati pri navršavanju 21., odnosno 25. godine života, ali i ranije ako su prekinula školovanje i pronašla posao, radno su sposobna ili su izašla iz posvojiteljske obitelji.

Individualna i kolektivna štednja

Treći stup mirovinskog sustava dijeli se na individualnu i kolektivnu štednju. Kod individualne štednje, koja odgovara našim otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima, građani sami uplaćuju iznos koji žele. No, vrijedi spomenuti da se 10 posto godišnjeg prihoda pojedinca ne oporezuje.

Mirovinski fondovi pokazali otpornost: Nakon lanjskog pada, prvo polugodište završili u plusu

Kolektivna štednja je samo na papiru slična našim zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji su otvoreni pri velikim, uglavnom privatnim kompanijama. U Francuskoj, kolektivnu mirovinsku štednju drže veliki strukovni sindikati te državne i privatne kompanije s velikim brojem zaposlenika. U takvoj štednji sudjeluju zaposlenici i same kompanije, a prednost je što velik dio doprinosa nije oporeziv. Tako porezu ne podliježu bonusi i dodatne uplate radnicima, dobrovoljne uplate radnika do iznosa od 25 posto godišnjih prihoda, kao i uplate poslodavaca do 16 posto limita za socijalno osiguranje te transferi iz drugih oblika štednje. Svi doprinosi ne smatraju se oporezivima, kao niti glavnica pri isplati, no mjesečni anuiteti podliježu porezu na dohodak.

Kad smo već kod oporezivanja, vrijedi reći da se mirovine iz prvog stupa oporezuju kao dohodak. Kao i u Hrvatskoj postoje porezni razredi te stope ovisne o visini prihoda. Umirovljenici podliježu posebnim stopama poreznih odbitaka, ovisno o tome žive li sami ili su članovi većeg kućanstva.

Sindikati u glavnoj ulozi

No, vratimo se na sindikate kao važne nositelje dobrovoljne mirovinske štednje. Upravo zbog toga što značajna sredstva izdvajaju za svoje članove u drugom i trećem skupu, njihovi su predstavnici bili često višeni na prosvjedima protiv Macronove mirovinske reforme. Francuska je sindikalna scena iznimno jaka, a pregovori oko poboljšanja radničkih i mirovinskih prava su teški i dugotrajni. No, ne treba skrenuti s uma da ne diraju ono što smatraju dobrim. Naime, većina spomenutih odredbi, kao i uspostavljanje mirovinskih shema, produkt su djelovanja vlasti u razdoblju od četrdesetih do šezdesetih godina prošlog stoljeća. Dio zakonskih odredbi je stariji od toga, a ostalo se ispravlja u hodu reformama poput Macronove.

Macron se pravdao kako će prvi stup na račun povećanja dobi za odlazak u mirovinu svake godine uprihoditi dodatnih 17,7 milijuna eura godišnje, a svakome bi umirovljeniku na račun u prosjeku sjelo 600 eura više. Čini se kako je to rezultat neispunjenog cilja rezervnog mirovinskog fonda, koji je osnovan 2001. godine, kako bi pokrio eventualni nedostatak sredstava u prvom stupu. No, privatizacija javnih kompanija nije donijela očekivani priljev sredstava od 150 milijardi eura do 2020. godine. Dapače, imovina fonda je otprilike četiri puta manja, što je ugrozilo financiranje javnog mirovinskog sustava.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap