Mirovina od 2.200 eura već s 50 godina: Može, ali samo ako ste sjedili dvije godine u Saboru

Saborske mirovine ukinute su s krajem 2011. godine, ali moguće ih je ostvariti i danas. Dovoljno je da ste pola mandata sjedili u Saboru prije 2012. godine. Njihov broj posljednjih godina stagnira, ali mogu se nasljeđivati. Koliko su isplative, najbolje govori podatak da prosječna saborska mirovina iznosi 2.237 eura. Onu najveću među njima, HZMO ne želi otkriti. Žene ih mogu ostvariti već s 50 godina, a muškarci s 55 godina.

Zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje 683 mirovine nekadašnjim zastupnicima u Hrvatskom saboru, članovima Vlade, sucima Ustavnoga suda i glavnim državnim revizorima. Njihova prosječna mirovina iznosi čak 2.237 eura. Gotovo sve saborske mirovine veće su od 1.500 eura, što je vidljivo iz statistike HZMO-a. Pitali smo ih koliko iznosi ona najveća, ali taj podatak ne otkrivaju.

Uvjet je 20 godina staža i 50 godina života za žene

Ove povlaštene mirovine su ukinute, ali se i dalje ostvaruju. Naime, svi oni saborski zastupnici koji su sjedili u saboru do kraja mandata 2011. godine, a takvih još uvijek ima i danas, mogu ostvariti ovu povlaštenu mirovinu. Za one koji su prvi mandat u Saboru ostvarili od prosinca 2011. godine nadalje, ta mogućnost više ne postoji.

Prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, propisano je da zastupnik nakon prestanka mandata ima pravo na zastupničku mirovinu prije ispunjenja općih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Uvjet je da je zastupnik u jednom mandatu obnašao dužnost dulje od polovice vremena trajanja mandata, odnosno dvije godine. Mora imati i najmanje 20 godina mirovinskog staža. Kada je riječ o godinama života, u mirovinu muški zastupnici mogu s 55 godina života, a zastupnice već sa 50 godina.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Primjer političara koji može otići u saborsku mirovinu upravo je i onaj koji ih je ukinuo. Riječ je o nekadašnjem premijeru, današnjem predsjedniku države Zoranu Milanoviću. Predsjedničke mirovine su ukinute, ali opcija saborske mirovine za njega postoji, jer je bio u Saboru od 2008. do kraja 2011. godine, o čemu smo pisali ovdje.

Brojka rasla za desetak godišnje, a sada stagnira

Koliko saborskih zastupnika svake godine i dalje odlazi u mirovinu prema ‘starom zakonu’, pitali smo Zavod za mirovinsko osiguranje, ali odgovor nismo dobili. Ne vode, kažu, takvu statistiku, jer se brojka na godišnjoj razini mijenja, ovisno o novim, ali i preminulim korisnicima. Međutim, saborske mirovine nasljeđuju se, o čemu smo pisali ovdje. Obiteljskih mirovina u ovoj kategoriji imamo danas 170, pet je invalidskih, a sve ostale su starosne. Prosječna obiteljska mirovina naslijeđena iza saborskog zastupnika doseže u prosjeku gotovo 2.000 eura.

Od 683 saborske mirovine, njih 652 veće su od 1.500 eura, a u prosjeku iznose 2.279 eura. Saborski zastupnici u prosjeku imaju 32 godine staža. Kretanje broja ove najintrigantnije kategorije povlaštenih mirovina moguće je vidjeti statističkim pregledom proteklih godina. Pogledamo li u 2012. godinu, netom nakon što su nove saborske mirovine ukinute, tada smo imali 586 mirovina saborskih zastupnika i članova Vlade, odnosno 97 manje nego danas. Zanimljiv je i tadašnji iznos ove mirovine od 8.762 kuna (1.163 eura), gotovo duplo manje nego danas.

Pet godina kasnije, 2017. godine, brojka se povećala na 647 povlaštenih saborskih i ministarskih mirovina. U tom petogodišnjem razdoblju dobili smo 61 novih. Brojka je u narednim godinama i dalje rasla za desetak novih zastupnika u povlaštenoj mirovini godišnje. Tu dolazimo do stagnacije u posljednjih pet godina tijekom kojih se broj umirovljenih saborskih zastupnika, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i glavnih državnih revizora kreće na današnjoj razini od oko 680 takvih umirovljenika.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.