Ministarstvo o osam sati rada uz pola mirovine: ‘Neke želje ne možemo ispuniti’
Umirovljenici će nakon 65. godine moći raditi puno radno vrijeme uz pola mirovine. Ova mogućnost stiže od 1. siječnja 2026., a obrtnici i pojedini predstavnici umirovljenika nisu zadovoljni. Traže isplatu cijele mirovine uz puni rad, ali iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava kažu da im ne mogu ispuniti baš sve želje.
Stariji radnik | Pexels
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju na snazi je od 1. srpnja ove godine, ali tri izmjene zaživjet će tek od 1. siječnja 2026., o čemu smo pisali ovdje. Među njima je i proširena mogućnost rada u mirovini. Oni stariji od 65 godina moći će, naime, raditi i dulje od polovine radnog vremena, ali uz isplatu pola mirovine. Stranka umirovljenika smatra da se umirovljenicima ne može oduzeti pola mirovine pa su ovo pitanje poslali na Ustavni sud, o čemu smo pisali ovdje.
Obrtnici žele punu mirovinu uz nastavak rada
Za osobe s malom mirovinom koje mogu nastaviti raditi, opcija cijele plaće i pola mirovine bit će isplativija od pola plaće i cijele mirovine. Naime, sada umirovljenici rade do polovine radnog vremena uz primanje cijele mirovine. Trenutačno ih je oko 38.000, a gdje najviše rade, pisali smo ovdje. Međutim, tu ne postoji dobna granica od 65 godina, dok će kod rada na puno radno vrijeme ona biti zadana. Sve drugo je isto, odnosno raditi u obje varijante mogu korisnici starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine, kao i korisnici čije su mirovine ostvarene prema posebnim propisima.
Mjera je dobra za obrtnike, ali i oni uz nastavak rada na osam sati traže punu, a ne samo pola mirovine. Naime, novi ZOMO predviđa mogućnost stjecanja prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, osiguranicima u statusu roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelja te osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima uz korištenje pola iznosa mirovine bez prestanka obavljanja djelatnosti koja je osnova obveznog osiguranja.
Melita Čičak: ‘Cilj je da ljudi što dulje rade’
Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava poručuju pak da nekim željama obrtnika i umirovljenika ne mogu udovoljiti.
– Nema mogućnosti za obrtnike, pa tako ni za radnike, da primaju punu mirovinu i da rade puno radno vrijeme. Razlog tome je cilj da ljudi što duže rade i što kasnije ostvaruju pravo na mirovinu, a ne da idu s prvim uvjetima u mirovinu i nakon toga još rade, rekla je za hrt.hr ravnateljica Uprave za mirovinski sustav, Melita Čičak.
Mogućnost rada i istovremene isplate mirovine proširena je i na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad te na korisnike invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, koji se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno. Omogućen je rad do 3,5 sata dnevno i korisnicima obiteljske mirovine koji su to pravo ostvarili na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad. Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
