Josep Borrell uz plaću od 20.000 € prima i mirovinu: Isplaćuje mu je europski fond koji je pred propašću
Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Josep Borrell zajedno s brojnim poznatim imenima iz europske politike uz plaću prima i mirovinu iz fonda Europskog parlamenta kojem se predviđa propast. Naime, zbog vrlo labavih kriterija o uplati doprinosa, fond je u deficitu od otprilike 400 milijuna eura. Gašenjem fonda, mirovinske obveze prelit će se na porezne sustave svih zemalja članica EU, pa tako i Hrvatske.
Josep Borrell | Foto: Screenshot: YouTube/Reuters
Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Josep Borrell trenutno povrh više 20.000 eura plaće bez dodatnih beneficija, prima i mirovinu koja se isplaćuje iz Fonda Europskog parlamenta. Potvrdio je to za EU Observer i glasnogovornik 75-godišnjeg španjolskog socijalista.
Dok rad uz mirovinu postaje uobičajen diljem svijeta, ovo se više čini kao mirovina uz rad, koja bi uskoro mogla ići nauštrb svih poreznih obveznika u Uniji. Naime, spomenuti fond, koji je poznat i kao dobrovoljni mirovinski fond EP-a, nagomilao je dug od otprilike 400 milijuna eura te se očekuje da bi se za njegovu sanaciju mogao utrošiti novac poreznih obveznika iz svih zemalja članica, pa tako i Hrvatske. To, naravno, nije dobra vijest, pogotovo kad dolazi u vrijeme visoke inflacije.
Sve veći deficit i broj članova
Aktuarski deficit fonda, odnosno razlika između budućih obveza i neto vrijednosti imovine je 31. prosinca prošle godine iznosila 379 milijuna eura. Ne treba ni spominjati kako taj deficit raste iz godine u godinu, vrlo vjerojatno zbog financijski neodrživih kriterija uplate doprinosa. Naime, pravo na mirovinu imaju svi europarlamentarci u dobi od 65 godina, kojima je mandat trajao do 2009. godine. Bez obzira na to koliko su dugo bili zastupnici, doprinose su trebali uplaćivati svega dvije godine. Uz to, ti doprinosi su se izuzimali iz kontroverznog mjesečnog dodatka za troškove i to u iznosu od dvije trećine te svote.
Stručnjaci, ali i sadašnji zastupnici u Europskom parlamentu smatraju kako bi fond mogao propasti između 2024., što je ujedno i godina u kojoj se održavaju izbori za EP, te 2026. Troškovi mirovina tad će se preliti na porezne sustave u državama članicama. Stoga je niz europarlamentaraca u otvorenom pismu predsjednici Parlamenta, Roberti Metsoli, istaknuo da fond predstavlja “potencijalno razorne reputacijske rizike za Europski parlament”. Upozorili su da nema “mogućeg rješenja, iako se znalo da će dobrovoljni mirovinski fond u bliskoj budućnosti biti insolventan”.
Sumnjiva ulaganja
Parlamentarnim fondom je ranije upravljao luksemburški investicijski fond ‘SICAV-FIS’, pod nadzorom banke Credit Agricole Indosuez Luxembourg. Iz te banke ne otkrivaju u što je ulagao sporni fond, no neki sugeriraju kako je riječ o dionicama tvrtki koje se bave vojnom industrijom i nuklearnom energijom.
U međuvremenu se broj prijavljenih u fondu povećava. U EP-u predviđaju da bi 2024. mirovinu iz fonda trebale primiti 872 osobe. Među njima su i bračni partneri te djeca preminulih zastupnika. Iako su se neki u međuvremenu povukli iz fonda, još uvijek mnogo poznatih imena na taj način uz plaću prima i mirovinu. Između ostalih, tu su francuska ultradesničarka Marine Le Pen i njen otac Jean-Marie, zatim bivši premijer Malte Joseph Muscat, bivši talijanski premijer i šef EP-a Antonio Tajani i glavni zagovornik izlaska Velike Britanije iz EU Nigel Farage.
