Jedna promjena u drugom stupu utjecat će na mogućnost nasljeđivanja mirovinske štednje
U sklopu predloženih izmjena unutar sustava obveznih mirovinskih fondova priprema se i ograničavanje ‘vremena čekanja’ na isplatu mirovina na najviše dvije godine. To bi moglo utjecati na mogućnost nasljeđivanja mirovinske štednje iz drugog stupa nakon smrti osiguranika.
Foto: pixabay.com
Stižu promjene u drugi i treći stup. Barem tako sugeriraju iz Vlade, nakon što su ih pokušali provesti prije godinu dana, pa ih naprasno povukli nakon javnog savjetovanja. No, nakon Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe jasno je da se nešto po pitanju mirovina iz drugog stupa treba učiniti.
Tako smo već pisali o prijedlozima povećanja dodatka na osnovnu mirovinu s 20,25 na 27 posto, povećanja iznosa koji se može odjednom povući iz drugog stupa s 15 na 20 posto štednje, proširenja portfelja ulaganja mirovinskih fondova, ali i promjena načina usklađivanja mirovina iz drugog stupa. No, trebalo bi biti promjena i vezanih za nasljeđivanje mirovinske štednje.
Za razliku od prvog stupa, gdje je obiteljska mirovina zapravo nasljedstvo iza pokojnika, u drugom i trećem stupu vrijede nešto drugačija pravila. Već smo pisali i o tome kako nasljednici zapravo imaju pravo naslijediti uplate pokojnika u mirovinski fond te da obiteljske mirovine, odnosno nasljeđivanja mirovine koja se isplaćuje iz fondova nema, osim u slučaju da nasljednici imaju pravo na obiteljsku mirovinu. Tad se novac s računa pokojnika u mirovinskom fondu prebacuje u državni proračun iz koje se potom isplaćuje obiteljska mirovina.
Trikovi za nasljeđivanje
Iako je u drugom stupu skupljeno oko 19,2 milijarde eura, što je oko 30 posto hrvatskog BDP-a, članovi mirovinskih fondova ne mogu samostalno raspolagati svojom imovinom. Slično je i kod nasljeđivanja uplata, koje bi se trebalo promijeniti. Kako piše novinarka Večernjeg lista, Ljubica Gatarić, postoje neki “trikovi” za koje većina građana – ne zna.
Već smo spomenuli da se iz mirovinskih fondova ne može naslijediti isplata mirovina. Zapravo može, ali tako da osoba pri odlasku u mirovinu prihvati i mirovinu iz drugog stupa, ali pritom ne potpiše ili od poštara ne preuzme rješenje o isplati mirovine. Tako se produljuje vrijeme, odnosno “razdoblje čekanja” unutar kojeg nasljednici imaju pravo raspolagati uplaćenim sredstvima u slučaju da umirovljenik premine.
Uz to, kod primanja kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa, otkriva Gatarić, postoji jedna mogućnost nasljeđivanja. Ako osoba pri odlasku u mirovinu odabere isplatu doživotne mirovine te umre u ugovorenom razdoblju od 10 ili 15 godina, njegovu će mirovinu do isteka tog razdoblja primati nasljednik.
U slučaju da iza preminulog osiguranika u drugom stupu ostanu djeca koja se školuju, također je moguće povući sredstva iz drugog stupa. U slučaju maloljetnog djeteta, dovoljno je predati zahtjev za obiteljsku mirovinu djeteta, ali tek nakon što je provedena ostavinska nastava i povučen novac s računa mirovinskog fonda. Starijoj djeci, recimo studentima, povoljnije je da ne diraju sredstva u drugom stupu, već da uzmu obiteljsku mirovinu samo iz prvog stupa, po redovnim propisima.
Limitirano ‘razdoblje čekanja’
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava planira zakonskim izmjenama limitirati “razdoblje čekanja” na najviše dvije godine. Ako umirovljenik u tom roku ne prihvati isplatu mirovine iz drugog stupa, država će mu obračunati mirovinu kao da nikad nije bio u drugom stupu te će svu štednju iz mirovinskog fonda prebaciti u državni proračun, što čini i kad se netko odluči za isplatu mirovine samo iz prvog stupa. To bi značilo i obračun obiteljske mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
U Hrvatskoj trenutno 15.000 osoba prima kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa. No, nepoznat je broj mirovina “na čekanju”, odnosno onih koje umirovljenici nisu još aktivirali, točnije prihvatili njihovu isplatu.
Prema podacima Regosa, od 2017. do lipnja ove godine preminulo je 8.711 osiguranika u drugom stupu koji su bili u radnoj dobi. Prošle je godine nasljednicima iza 1.723 preminula osiguranika došlo u prosjeku oko 14.000 eura nasljedstva mjesečno. U prvih šest mjeseci ove godine nasljednici 914 preminulih osiguranika dobili su prosječno oko 13.700 eura mjesečno, odnosno sveukupno nešto više od 12,5 milijuna eura.
