Izmjene braniteljskog zakona: Obiteljske mirovine i rad umirovljenika izjednačene s redovitim propisima

Vlada izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima ujednačava uvjete za stjecanje obiteljske i najniže mirovine s redovitim umirovljenicima. Uz to, proširen je i krug onih koji mogu raditi uz mirovinu te su izmijenjeni faktori za određivanje mirovine sukladno radnom vremenu. Prijedlozi su u saborskoj proceduri i trebali bi biti izglasani ujesen.

U saborskoj su raspravi izmjene i dopune Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR). Njime se predviđa povećavanje i izjednačavanje prava hrvatskih branitelja s drugim zakonskim propisima, ali i ekonomskom situacijom u zemlji.

Veći dio promjena odnosi se na određivanje invalidnina, mirovina i drugih naknada koje su već definirane ovim zakonom od 2017. godine. Zakonodavac, odnosno Ministarstvo hrvatskih branitelja zbog rasta plaća odlučilo je povećati proračunsku osnovicu za stjecanje materijalnih prava branitelja, koja je od 2017. godine na razini od 441,44 eura. Uvedena je obveza Vladi da jednom godišnje regulira tu osnovicu.

No, puno važnije su predložene promjene vezane uz mirovine. Naime, ZOHBDR-om će biti implementirane i odluke iz Zakona o mirovinskom osiguranju, o povećanju mirovinskog faktora za određivanje obiteljskih mirovina, ali i o omogućavanju rada uz obiteljsku mirovinu te korištenju najniže mirovine za vrijeme zaposlenja do pola radnog vremena.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Obiteljska mirovina prema ZOMO-u

Tako se braniteljima i ratnim vojnim invalidima predviđa određivanje mirovine primjenom faktora 0,8 ako rade na pola radnog vremena, dok onima koji rade dulje od pola radnog vremena ili moraju biti osigurani, faktor za obračun mirovine iznosi 0,6667. Faktorom 0,5 bit će određena invalidska mirovina onima kojima je uzrok djelomičnog gubitka radne sposobnosti ozljeda izvan rada ili bolest.

Obiteljske su mirovine u potpunosti usuglašene s odredbama ZOMO-a pa će tako udovice, udovci i djeca hrvatskih branitelja i ratnih vojnih invalida biti određene po mirovinskom faktoru od 0,77 za preživjelog bračnog partnera ili dijete, 0,88 za dva člana obitelji, 1,0 za tri člana obitelji i 1,1 za četiri i više članova obitelji. Uz to, obiteljskim umirovljenicima u ovoj populaciji, koja prema posljednjim podacima broji 71.286 osoba, uz još 57.409 onih kojima je mirovina priznata prema ZOMO-u, a određena prema ZOHBDR-u, omogućen je rad na pola radnog vremena bez obustavljanja mirovine.

Prošireno pravo na najnižu mirovinu

Pravo na najnižu mirovinu bi izmjenama i dopunama zakona imali svi korisnici najniže starosne, prijevremene, odnosno starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ili obiteljske mirovine, ako rade na pola radnog vremena. Korisnicima invalidske mirovine koji rade dulje od polovice radnog vremena ili su obvezni osigurati se, mirovina bi bila određena prema članku 37. ZOHBDR-a kojim su određeni faktori za određivanje mirovine. Najnižu mirovinu mogli bi primati i oni koji rade manje od 3,5 sata.

Što se tiče određivanja osobne invalidnine, ona će se prvoj skupini ratnih vojnih invalida isplaćivati u iznosu od 115 posto osnovice, koju će država, kao što smo već rekli, određivati jednom godišnje.

Reakcija HSU-a

Na predložene izmjene i dopune ZOHBDR-a koje će vjerojatno biti usvojene ujesen reagirao je i Forum branitelja HSU-a. Podržavaju izmjene i dopune zakona jer se njima poboljšavaju materijalna prava branitelja. No, naglašavaju da bi osnovicu za utvrđivanje materijalnih prava trebalo određivati po stopi rasta plaće, a ne BDP-a. Predlažu i da se naknada za nezaposlene branitelje određuje u iznosu od 50 posto, umjesto predloženih 33 posto.