Drugi stup ima 600.000 članova više nego što je radnika u Hrvatskoj: Evo kako je to moguće
Sve je više građana koji za mirovinu štede u drugom stupu. Kako u Hrvatskoj zaposlenost kontinuirano raste, tako je logično da je i sve više članova obveznih mirovinskih fondova. Ipak, u njima je preko 600.000 članova više nego što je trenutačnih radnika u Hrvatskoj. Kako je to moguće, doznali smo u Hanfi.
Ilustracija: Radnica | Pexels
Što je više zaposlenih, to je više i članova obveznih mirovinskih fondova, odnosno građana koji za mirovinu štede i u drugom mirovinskom stupu. Drugi stup je, baš poput prvog stupa međugeneracijske solidarnosti, obavezan. Dok u prvi uplaćujemo 15 posto, u drugi izdvajamo pet posto bruto prihoda za mirovinske doprinose. Međutim, članova u drugom stupu je preko 600.000 više nego što je zaposlenih u Hrvatskoj.
Članovi su i nezaposleni pa čak i oni koji su – odselili
Hrvatska je krajem travnja imala 1.742.312 zaposlenih, dok su obvezni mirovinski fondovi (OMF) imali 2.354.670 članova. Kako su poslovali u travnju, pisali smo ovdje. Provjerili smo u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA) kako je moguće da je broj štediša za mirovinu u drugom stupu veći od broja onih koji trenutačno zarađuju i uplaćuju za mirovine.
– Činjenica da broj članova obveznih mirovinskih fondova u drugom stupu premašuje broj trenutačno zaposlenih osoba proizlazi iz same prirode mirovinskog sustava. Obvezni mirovinski fondovi prikupljaju sredstva tijekom cijelog radnog vijeka pojedinca, a članstvo u tim fondovima nije uvjetovano trenutačnim radnim statusom. Jednom kada osoba postane članom obveznog mirovinskog fonda njezino članstvo traje do odlaska u mirovinu. To znači da članstvo ne prestaje čak ni u razdobljima kada se za član prestanu uplaćivati doprinosi – primjerice zbog nezaposlenosti, preseljenja u inozemstvo ili promjene radnog statusa, pojasnili su za Mirovina.hr iz Hanfe.
Prema podacima Regosa, od 2,35 milijuna osobnih računa, za gotovo 720.000 njih u posljednja tri mjeseca nije zabilježena promjena stanja. To pak može upućivati na privremeno neaktivne članove, poput osoba koje su nezaposlene ili se za njih privremeno ne uplaćuju doprinosi.
Doprinose uplaćuju i radnici iz drugih oblika rada
Zanimalo nas je čine li razliku između članova u OMF-ovima i zaposlenicima i oni građani koji rade preko ugovora o djelu i autorskih ugovora, za koje poslodavci također uplaćuju doprinose. Radite li honorarno uz redovni posao, dodatna zarada neće vam donijeti dodatne godine radnog staža, ali će vam povećati mirovinu. Ako je pak honorarni rad vaš jedini izvor prihoda, u tom će vam se slučaju vaša zarada preračunati i u radni staž, o čemu smo detaljno pisali ovdje.
– Što se tiče uplata doprinosa na temelju autorstva, napominjemo da se bilo koja uplata doprinosa u obvezni mirovinski fond, neovisno po kojoj osnovi je uplaćena (na temelju radnog odnosa, drugog dohotka, za samostalne obveznike plaćanja doprinosa i drugo), knjiži na osobnom računu konkretnog člana. Nema razlike kod uplaćenih doprinosa po ovoj ili onoj osnovi, one sve ulaze u OMF, a član za uplaćeni iznos dobiva obračunske jedinice, i po ostvarivanju prava za mirovinu se opredjeljuje na koji će način primati mirovinu, kažu iz Hanfe.
Razlika između broja zaposlenih i broja članova mirovinskih fondova stoga se može objasniti uključivanjem svih osoba koje su ikada bile zaposlene i ušle u sustav obvezne mirovinske štednje, uključujući i one koje trenutačno nisu aktivno zaposlene u Hrvatskoj.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
