U mirovini čovjek postaje zaboravan - istraživanje dokazuje pad moždanih funkcija po umirovljenju

Prvi simptom demencije je zaboravljivost, a nakon nekog vremena javljaju se nesnalaženje u prostoru i neorijentiranost u vremenu, kao i promjena u karakteru čovjeka, poput škrtosti ili nesanice. U svijetu je trenutno oko 24 milijuna ljudi koji boluju od demencije, a u Hrvatskoj ta brojka iznosi 80 000 i u stalnom je porastu.

Promjena životnog stila nekih umirovljenika mogla bi utjecati na smanjenje ove brojke. Bolest u nas zahvaća deset posto stanovnika starijih od 65 godina, a najnovije istraživanje pokazuje kako umirovljenja na to imaju velik utjecaj. Naime, ono kaže da kada više ne radi, čovjeku se znatno brže i više smanjuju kognitivne sposobnosti i moždane funkcije.

Zaboravite koristiti pamćenje – jer ga ne koristite dovoljno

Najnovije istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da ljudima po odlasku u mirovinu moždane funkcije počinju rapidno opadati. Kognitivne sposobnosti smanjuju se po završetku posljednjeg radnog odnosa.

U istraživanju je sudjelovalo oko 3.400 umirovljenika, a utvrđeno je da kratkoročno pamćenje počinje znatno opadati po umirovljenju – čak 40 posto brže nego tijekom radnog odnosa. Izgleda da nedostatak rutine obavljanja posla uzima maha kad je riječ o kognitivnim funkcijama, te pospješuje gubitak pamćenja i demenciju.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Profesor Cary Cooper, stručnjak za organizacijsku psihologiju pri poslovnoj školi Manchester Business School izjavio je kako su novim istraživanjem samo potvrđena sva prethodna, koja kažu – „ako ga ne koristiš, izgubit ćeš ga“. Pamćenje se gubi po završetku korištenja.

„Znamo da veća aktivnost na kognitivnoj razini odgađa rizik od demencije“, objašnjava, dodajući da „ne govori o igranju Sudokua, već o bavljenju nečime potpuno različitim od vašeg zanimanja“. Primjerice, kaže, ako ste cijeloga života bili u javnom sektoru, mogli biste se posvetiti radu u bolnici ili poučavanju mlađih generacija. „Najvažnije je biti u interakciji s drugim ljudima“, zaključuje Cooper.

U istraživanju, čak i kod visoko rangiranih državnih službenika koji su obavljali mentalno zahtjevnije poslove, primjećeno je da kapacitet mozga počinje naglo opadati po završetku radnog staža. Studija sugerira da brzouzlazna i stresna karijera ne nudi zaštitu od opadanja kognitivnih funkcija, osim u slučaju kad ljudi ostanu psihički i fizički aktivni i u mirovini.

Oko 850.000 ljudi u Velikoj Britaniji trenutno boluje od Alzheimerove bolesti ili demencije. Predviđa se da će ova brojka do 2025. iznositi jedan milijun, a do 2050. čak duplo – dva milijuna. Stručnjaci kažu kako je najbolji način za to spriječiti: ostati aktivan, zdravo se hraniti, prestati pušiti i piti alkohol u umjerenim količinama.

Održavanje zdravih navika

Prestanak rada mogao bi biti i značajan katalizator za neizlječive bolesti kod nekih ljudi, utvrđeno je istraživanjem. Istraživači s University Collegea London i Kings Collegea London proučavali su više od 3000 državnih službenika koji su sudjelovali u dugoročnom zdravstvenom istraživanju naziva „Whitehall II study“. Volonteri su redovno podlijegali testovima pamćenja tijekom nešto više od 30 godina – posljednjih nekoliko godina njihovih karijera i ranih godina umirovljenja. Testovi su uključivali provjere verbalnog pamćenja i sposobnost prisjećanja određenih riječi, kao i testove razumijevanja te govorne tečnosti.

Rezultati objavljeni online na stranici European Journal of Epidemiology, ukazuju na to da je verbalno pamćenje – koje se smanjuje spontano s godinama – počelo opadati 38 posto brže nakon što su volonteri otišli u mirovinu. Zaključeno je da mirovina ubrzava pad funkcije verbalnog pamćenja.

Studija, kao i druga istraživanja, ističe dobrobiti održavanja radnih navika koje doprinose pamćenju starijih osoba.