Razlika u mirovinama između žena i muškaraca čak 40 posto!

Nepovoljni položaj žena na tržištu rada, nekompenziranje neplaćenih poslova poput skrbi o djeci i starijima te drugi mirovinski stup samo su neki od uzorka rodne nejednakosti mirovina. Kako bi se spriječio nepovoljniji položaj žena u starosti, rješenja treba tražiti kroz reformu mirovinskog sustava.

Žene u odnosu na muški rod nisu zakinute samo po visini plaće, nego i mirovina. Njihov rodni jaz dovodi do nižeg životnog standarda i siromaštva žena. Ipak, o ovom pitanju ne vodi se previše računa. Hrvatska statistiku ne vodi, a  prva stu­dija na temu jaza u mirovinama provedena je u Njemačkoj 2012. godine, dok ju je Eu­ropska komisija, piše SUH, po prvi puta dubinski ispi­tala u izvješću objavljenom 2013. godine.

Isprekidane karijere i neplaćeni poslovi

“Rodne razlike u mirovinama u Europi iznose nevjerojatnih 40% što znači da za svakih 100 eura koje dobije muškarac, žena dobije samo 60 eura. Ovo je nedopustiva situacija i to gotovo 60 godina nakon što je u sporazume Europske unije unesena odredba o jednakoj plaći i 40 godina nakon što je prihvaćena prva direktiva o jednakoj plaći. Prema posljednjim podacima, Eurostat je potvrdio kako je zarada žene po satu u EU niža za 16,4 posto od muške sat­nice. Drugim riječima, na svaki euro muš­karca, žena zaradi 84 centa. To nije među­tim istina, jer tek njihova mirovina oslikava više nego udvostručenu diskriminaciju žena i njihovu ekonomsku ravnopravnost i nezavisnost” – smatra Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Također, mirovine žena niže su i zbog njihovih isprekidanih karijera, s obzirom da su često morale raditi neplaćene poslove poput brige o starijima, djeci i osobama s invaliditetom. Mirovinski sustav ne sadrži kompenzacijske mjere za takav rad žena, stoga bi one, smatra Petrović, trebale biti uvedene za ženski udjel u bruto društvenom proizvodu s os­nova socijalnih usluga i besplatnog rada.

Pritom, autorica detektira dva problema koja su pogoršala položaj žena u mirovini- drugi mirovinski stup i njihov tretman na tržištu rada.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Drugi mirovinski stup nepovoljan za žene

“Europska konfederacija sindikata je, nakon provedenog istraživanja u 29 zema­lja, upozorila 2016. godine da će se rodni jaz u mirovinama još više širiti u zemljama koje su prihvatile privatni drugi stup mi­rovinske kapitalizirane štednje, jer takav stup nema elemenata solidarnosti i redistributivnosti, te ne kompenzira razdoblja materinstva i roditeljskog dopusta ili dru­gih oblika skrbi. Ženin dulji životni vijek u odnosu na muškarce znači da inflacija smanjuje nji­hove mirovine još i više, ukoliko je indeksacija, kao u Hrvatskoj, neadekvatna. Tako su žene starije od 75 godina u najvećem riziku od siromaštva, čak dvostruko više od muškaraca” – smatra Petrović.

Također, žene čine većinu zaposlenih na fleksibilnim radnim mjestima, pri čemu su rad na određeno ili skraćeno vrijeme, niske plaće i manje kvalitetni poslovi oznaka žen­skog rada. Rad na određeno temeljni je oblik nesigurnog prekarnog rada u Hrvatskoj te uzrokom povećanog jaza u plaćama i mirovinama, dok je skraćeni rad razlog visokog penzijskog jaza u Njemačkoj i Nizozemskoj, Au­striji i Luxembourgu, gdje 30 do 70 posto žena radi skraćeno. A kod nas je i problem niske stope zaposlenosti žena, uz neplaćeni rad u skrbi. Tako udane žene te one s više djece imaju niže mirovine.

Nacionalna mirovina i priznavanje usluga u zajednici

“Potrebno je, dakle, zakonima, propisi­ma, kolektivnim ugovorima i slično, osigurati dobro obrazovanje za mlade, kvalitetna i sigurna radna mjesta, što manje skraće­nog rada, društveno razvijen sustav skrbi o djeci i usluga, te suzbiti različite oblike diskriminacije žena, osobito onih u fertilnoj dobi kojima prijeti otkaz ukoliko osta­nu trudne” – zaključuje Jasna Petrković.

Niz je mjera potrebno poduzeti u okviru mirovinskog sustava. To je prije svega uvođenje „na­cionalne mirovine”, a za očekivati je da će se priznati i neplaćeni rad žena i socijalne us­luge koje pružaju u zajednici, čime bi se spriječilo njihovo siromašenje. Tu je i model usklađivanja mirovina, dok one obiteljske trebaju biti proširene i na vanbračne partnere. Ženama posebno šteti i stroga penalizacija prijevremene mirovine.

Istraživanja pokazuju da je najniži mirovinski jaz u Estoniji, Slovačkoj, Litvi i Češkoj, a najviši u Rumunjskoj, Poljskoj, Hrvatskoj i Sloveniji. Također, u svim europskim zemljama ženske mirovine niže su nego muške. U Hrvatskoj je prema poda­cima Eurostata mirovinski rodni jaz viši od 25 posto.