Istaknuto Bili smo na tribini "Svi imaju pravo na zdravlje", pogledajte što kažu Silvano Hrelja, Lidija Gajski i Svjetlana Brborović

Bili smo na tribini "Svi imaju pravo na zdravlje", pogledajte što kažu Silvano Hrelja, Lidija Gajski i Svjetlana Brborović

U mjesnom odboru “Bruno Bušić” na Borongaju održana je tribina “Svi imamo pravo na zdravlje” u organizaciji Hrvatske stranke umirovljenika. U svrhu obilježavanja Svjetskog dana zdravlja (7. travnja), na tribini su govorili predsjednik stranke umirovljenika Silvano Hrelja, doktorica Lidija Gajski i najsestra 2017. godine Svjetlana Brborović.

Svjetlana Brborović, Silvano Hrelja i Damir Jukica | mirovina.hr

U zgradi mjesnog odbora “Bruno Bušić” na Borongaju održana je tribina “Svi imamo pravo na zdravlje”. Medicinska sestra koja je osvojila nagradu za Najsestru u 2017. godini Svjetlana Brborović govorila je o kroničnim bolestima u starijoj životnoj dobi, nakon nje na temu zaštite prava pacijenata govorio je Damir Jukica, Silvano Hrelja je pričao o dopunskom zdravstvenom osiguranju, a za kraj je doktorica Lidija Gajski pričala o nužno potrebnoj reformi zdravstva.

Najčešće kronične bolesti, dopunsko zdravstveno osiguranje

Najsestra Svjetlana Brborović održala je kratko predavanje na temu kroničnih bolesti. Kako liječiti, odnosno kako spriječiti kronične bolesti u starijoj životnoj dobi? Najčešće su hipertenzija, dijabetes, srčane bolesti, astma i KOPB. Sestra Brborović podsjetila je okupljene kako se moraju odgovorno ponašati ako imaju problema s navedenim bolestima, inače bi se one mogle dodatno zakomplicirati. Okupljeni su mogli čuti informacije kako preventivno djelovati da do ovih bolesti ne dođe, a ukoliko dođe, kako ih zadržati pod kontrolom.

Predsjednik stranke umirovljenika Silvano Hrelja malo je zakasnio na tribinu, a u desetak minuta njegovog izlaganja dotakao se nekoliko tema. Hrelja je naglasio kako je veća transparentnost potrebna i kako je ona u cilju javnog interesa i upozorio je na štetne prakse trenutnog sustava.

“HZZO dopunsko zdravstveno osiguranje uprihodovalo je prošle godine milijardu i 900 milijuna kuna i 91% toga vraćeno je u zdravstveni sustav, dok su svi privatni osiguravatelji imali 300 milijuna kuna prihoda i 47% povrata novca u sustav”, poručio je Hrelja.

Optužio je vladajuće kako vode netransparentnu politiku lijekova, da određeni lijek svaki čast prebacuju iz liste A u listu B i obratno. Osiguravatelj u takvoj situaciji ne može planirati poslovanje, tj. odlučuju se kako neće pokrivati potrebne lijekove. Dodao je kako je nepravedno da građani svoje novčane obveze prema HZZO-u moraju ispoštovati u roku od 21 dan, a HZZO za svoje novčane obaveze svoje račune mora platiti u roku od 900 dana.

“Jeste čuli da je neka farmaceutska firma propala jer joj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nije platio na vrijeme? Nije propala nijedna! Zašto? Jer je ugradila u cijenu 30-40% rizika, trgovačku maržu i tako dalje, oni mogu čekati tri godine… Zato sam ispred Hrvatske stranke umirovljenika stao u obranu javnog osiguravatelja jer mislim da je on najkorisniji”, izjavio je Hrelja.

Dodao je kako je dopunsko zdravstveno u postojećem obliku vrlo dobar model, ali da se njime nerijetko loše upravlja. Za to je djelomično optužio i ministra Kujundžića za kojeg tvrdi da je u sukobu interesa.

“Zašto ministar neće predložiti da dopunsko pokriva participaciju do 4.000kn? Zato jer će onda privatni osiguravatelji koji ga drže, koji ga drže… jel… on će s njima imati velkih problema. (…) Nisam siguran, uz veliko poštovanje liječnicima, da mogu upravljati novcima u sustavu zdravstva. Da oni baš moraju biti i financijski centar moći i da baš i to najbolje razumiju, nisam siguran. U struku im se ne miješam”, kaže saborski zastupnik Hrelja.

Zdravstvena reforma – prijedlog koji nije privukao pozornost

Doktorica Lidija Gajski održala je opsežno predavanje na temu reforme zdravstvenog sustava. Istaknula je kako je uloga zdravstvenog sustava osiguranje efikasnog liječenja bolesnika i što bolje zdravlje stanovništva. Zdravlje, tvrdi ona, nije cilj samo po sebi – ono je samo jedan od poželjnih uvjeta za realizaciju individualnih i društvenih potencijala.

Doktorica Gajski naglasila je kako je pristup raspravama o zdravstvu u javnosti vrlo površan te da prevladavaju negativne vijesti i aspekti. Tvrdi kako se danas u središtu zdravstva ne nalazi pacijent, nego dominiraju komercijalni, stranački, lokalno-politički i strukovni interesi, a zdravlje ljudi je stavljeno u drugi plan.

Iznijela je i nekoliko prijedloga reformi koje su u hrvatskoj prošle nezapaženo – poput one Đule Rušinović-Sunare ili Dražena Gorjanskog.

“Primarni cilj privatnog poduzeća je zarada, liječenje je tek sekundarni. Do prije pedesetak godina ta su se dva cilja mogla pomiriti; danas kad je tržište zasićeno (bolesni ljudi su “potrošeni”, to je postalo nemoguće – ako želi opstati, medicinska industrija ne smije liječiti, odnosno eliminirati bolesti”, zaključuje Gajski.

Prema procjenama nezavisnih stručnjaka, kaže, polovina lijekova, trećina pretraga i 10-20% operativnih zahvata su nepotrebni ili čak škodljivi. U neku ruku se s time slaže i konzervativna institucija Svjetska zdrastvena organizacija, koja procjenjuje da se u zdravstvu nepotrebno potroši 20-40% novca.