Budućnost starenja: Novo doba, nove mogućnosti

Što točno definira staru osobu? Odgovor ovisi o tome koliko godina imate. Mlađi ljudi tvrde da starost počinje sa šezdesetom godinom života, oni u srednjoj dobi lopticu prebacuju na sedamdesete. Što imaju više godina, stariji ljudi tvrde da se osjećaju mlađe – čest je slučaj da 80-godišnjaci tvrde da se osjećaju kao 70-godišnjaci. Uz to što ljudi žive dugo, sve češće se analizira kako da “žive dobro”.

Iako će mlađi ljudi starost već okarakterizirati s brojkom, broj godina života nije pouzdan indikator na to “koliko smo ostarili”, piše Wired.

Danas se, zahvaljujući napretcima u znanosti, medicini i tehnologiji, percepcija starosti mijenja više nego ikada. Budući da prosječni životni vijek raste, morat ćemo konstantno redefinirati što zapravo znači biti star. Ovi napretci u znanosti predstavljaju i priliku da počnemo razmišljati o ne-toliko-dalekoj budućnosti koja nas sve očekuje.

Budućnost fizičkog zdravlja

Mnoge dnevne navike već danas utječu na dugoročno održavanje zdravlja. Svjedočimo sve većem naglasku na dobrobiti zdravlja u našem društvu, a upravo mladi milenijalci (generacije rođene od ranih 1980-ih do ranih 2000-ih) predvode put. U jednoj anketi, gotovo 50% njih javlja kako su aktivno promijenili svoje navike, jedu zdraviju hranu i vježbaju barem jednom tjedno.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

No, to ne znači da starije populacije zanemaruju te stvari. Mnogo njih stavljaju sličan naglasak na životne navike, posvećuju se zdravlju, zdravijoj hrani gotovo u jednakoj mjeri kao i milenijalci.

S druge strane, znanost se sve češće bavi stvarima koje gledaju na fizičko stanje koje je asocirano sa starom dobi. Gledaju kako usporiti temeljni proces starenja i umanjiti njegov utjecaj na ljudsko tijelo. Primjer su nedavni napretci na području matičnih stanica, tj. na njihovom “kvarenju”. Kad se one pokvare, izgube mogućnost obnavljanja i to uzrokuje razne stvari u ljudskom tijelu – od sijede kose do degeneracije tkiva. Upravo na tom području znanstvenici su otkrili potencijalni način kako ponovno aktivirati – što bi itekako pomoglo na području nepoželjnih zdravstvenih posljedica starenja.

Prerano je reći koje će napretci u znanosti uroditi plodom, i čak ako sve upale, ne smijemo zaboraviti da će starenje uvijek naposlijetku uzeti svoj danak. Ipak, mnogi mogu očekivati neku korist od novih tehnologija i tretmana koji su dizajnirani kako bi nam pomogli održati mobilnost i funkcionalnost tijela dulje nego danas – možete li samo zamisliti zdravog i vitalnog 85-godišnjaka koji funkcionira bez većih fizičkih poteškoća? Danas je to češće iznimka, a u budućnosti bi moglo postati pravilo.

Budućnost mentalnog zdravlja

Mnogi ljudi koji stare moraju razmatrati razne opcije smještaja. Iako bi većina htjela ostariti u svojim kućama i u njihovim zajednicama, okruženi s obitelji, mnogi od njih završe u domovima za starije.

Trenutačno, događa se eksplozija eksprimentacije s domovima za starije i ona će samo rasti. Nedavno smo pisali o inovativnoj ideji, o starijim ljudima koji dosta veselo žive u komuni sa svojim vršnjacima, umjesto u staračkim domovima.

Uz fizičke limitacije koje su asocirane sa starom dobi, moramo obratiti pozornost na kognitivni, mentalni pad. Kognitivne vještine, poput pamćenja i brzine procesuiranja informacija mogu polako opadati kako starimo, a to ima neželjene posljedice – poput zaboravljanja kada popiti lijek, ali bez brige – digitalni asistenti su na putu.

Uz sve standardne kognitivne izazove, mnogi stariji ljudi su u riziku od razvijanja demencije, bolesti koja je asocirana s gubitkom pamćenja i drugim mentalnih kapaciteta. Jedna od devet osoba starija od 65 godina trenutačno boluje od Alzheimerove bolesti, koja je najčešći oblik demencije. Danas takve bolesti doslovce tjeraju starije ljude u domove za nemoćne kako bi se stručnjaci mogli brinuti od njima 24/7. Tehnologije poput “kućnih pomoćnika“, inteligentnih strojeva koje će vas podsjetiti na vaše sastanke, kada popiti lijek i druge stvari mogu biti od pomoći. Pokretni senzori se mogu postaviti po kući i upozorit će vas ako radite neke neuobičajene kretnje – poput toga da se ustanete usred noći i ne vratite se u krevet.

Naravno da smo još daleko od idealnog rješenja, ali tehnologija može pomoći u organizaciji i održavanju izbalansirane samostalne aktivnosti uz određenu sigurnost.

Budućnost emocionalnog zdravlja

Uz fizičko i mentalno zdravlje, emocionalna ispunjenost je još jedan ključan element za sretan život u starijoj dobi. Znanstvenici su već otkrili kako osobe koje vjeruju da rade nešto svrhovito sporije stare. Stariji ljudi nad kojima su vršili istraživanje, koji su uvjereni u to da njihove dnevne aktivnosti i život imaju neki veći smisao – imaju čvrst stisak ruke i relativno se brzo kreću (to su dva česta indikatora funkcionalnosti tijela koja opada s godinama). S druge strane, ispitanici koji su se osjećale nešto manje predanima u životu su imali lošije rezultate.

Budući da sve duže živimo, moramo se više potruditi pronaći svrhu toga. Specijalisti koje se bave starenjem su otkrili gerontolescenciju, period koji proživljavaju ljudi između 50. i 75. godine života – nešto poput adolescencije, samo za starije. U toj fazi sve više starijih ljudi ponovno mora proći proces “pronalaženja sebe“, a oni koji u tome uspiju osjećaju se znatno bolje. To može značiti povratak nekim starijim hobijima koje ste zbog drugih životnih potreba  zanemarili, ili posvetiti se nečemu što vas ispunjava.

To ne mora biti ništa monumentalno, možete jednostavno otkriti nešto novo – poput novih tehnologija, posvetiti se aktivizmu, a sve to će vam pomoći da očuvate svoje emocionalno, a posljedično mentalno i fizičko zdravlje.

Važno je aktivno razmisliti o tome što stara dob znači za vas, dobro analizirati situaciju i prihvatiti prilike koje vam se pružaju. Stara dob ne mora značiti samo “živjeti dugo”, nego i “živjeti dobro”.