Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 5 d 17.11.2026

Foto: pixabay.com
I najzdraviji ljudi ponekad se susreću s gubitkom pamćenja, a zaboravljanje u starosti kod većine ljudi postaje sve češće zbog prirodnog pada kognitivnih funkcija. Uobičajeni problemi s pamćenjem su, primjerice, kada zaboravimo gdje smo stavili kemijsku olovku, zašto smo ušli u neku prostoriju ili se ne pojavimo na dogovorenoj lokaciji jer smo zaboravili. Oni koji sumnjaju u svoje zdravstveno stanje zbog takvih sitnica, trebaju se prestati brinuti.
Postoji sedam “normalnih problema s pamćenjem”, prema harvardskom modelu, objavljenom na službenim stranicama škole Harvard Medical School.
Radi se o tendenciji da s vremenom zaboravljamo činjenice i događaje, zaboravljamo informacije nedugo nakon što ih naučimo. Budući da za pamćenje vrijedi ona “koristi ga, ili ćeš ga izgubiti”, ovaj problem moguće je donekle kontrolirati. Ona sjećanja kojih se često prisjećamo ili ih prepričavamo, teže ćemo zaboraviti od onih koja nam nisu toliko važna. Prolaznost se zabunom može interpretirati kao znak slabljenja pamćenja, no znanstvenici taj “problem” smatraju korisnim, jer “čisti” mozak od nekorištenih sjećanja i tako stvara prostor za nove, korisnije uspomene.
Do odsutnosti svijesti dolazi kada ne obraćamo dovoljno pažnje na činjenicu ili događaj. To je, primjerice, kada zaboravimo gdje smo stavili mobitel jer nismo obratili dovoljno pozornosti na to kada smo ga ostavljali na tom mjestu. Misli su nam bile zaokupljene nečim drugim u tom trenutku, pa mozak nije stigao procesuirati druge informacije. Ova vrsta zaboravljanja odnosi se i na situacije u kojima zaboravimo nešto napraviti u predodređeno vrijeme, na primjer popiti lijek ili doći na dogovorenu lokaciju sastanka.
Mozak ponekad “zablokira”, primjerice kada nam je, nakon što nam netko postavi pitanje, odgovor “na vrh jezika”, sigurni smo u to da ga znamo, ali ne možemo ga se sjetiti. Radi se o privremenoj nesposobnosti da se prizove pamćenje.
U puno slučajeva, sjećanje koje nam treba za odgovoriti, vrlo je slično nekom drugom sjećanju, koje nam prvo padne napamet. To drugo sjećanje ometa mozak toliko da se ne uspijevamo sjetiti onoga na koje smo htjeli pomisliti u početku. Znanstvenici tvrde da blokiranje te vrste postaje sve češće kako starimo, te da je ono krivo ako stariji ljudi teško pamte imena. Neka istraživanja pokazala su da većina ljudi može povratiti polovicu blokiranih pamćenja unutar jedne minute.
Još jedan “problem” s kojim se mnogi susreću tiče se situacije kada se sjetimo nečega do detalja, ali pogrešno pamtimo jedan detalj u priči, kao što je vrijeme, mjesto ili osoba. Pogrešan poredak odnosi se i na slučaj kada smo uvjereni da smo došli na originalnu ideju samostalno, kada smo zapravo ranije bili pročitali o istoj ili čuli za nju. Ovaj problem objašnjava i nenamjerno plagiranje, kada autor prenese određene informacije jer je zabunom bio uvjeren da ih nije već prije bio pročitao u tuđem tekstu.
Pogrešno slaganje sjećanja također se događa sve češće kako starimo. S godinama, čovjek upija sve manje detalja jer ulaže veće napore u koncentraciju i procesiranje informacija. Kako starimo, stare i naše uspomene. One najstarije najviše su podložne pogrešnom poretku.
Sjećanje je podložno moći samosugestije – informacije koje naučimo o nekoj pojavi kojoj smo svjedočili, prihvaćamo kao takve, mada zapravo nismo svjedočili tim detaljima. Malo je poznato o tome kako navođenje funkcionira unutar mozga, ali radi se o sugestiji koja navodi naš um da misli da se radi o pravom sjećanju.
Ništa nije onako kako se sjećamo. U našem pamćenju, percepcija je izmiješana s osobnim iskustvima, prijašnjim znanjem, uvjerenjima, stavovima, pa čak i trenutnim raspoloženjem. Kada prizovemo neko pamćenje, sve to utječe na našu pristranost, a posljedično i na informacije koje će naš um uspjeti “dohvatiti”. Mehanizmi koji utječu na pristranost još uvijek nisu bili temom nijednog istraživanja, kao ni utjecaj starenja na pristranost pri pamćenju.
Većina ljudi je zabrinuta radi svoje zaboravljivosti. S druge strane, puno ljudi pamti stvari koje žele zaboraviti. Perzistencija sjećanja stalno je neželjeno dosjećanje traumatičnih događaja, negativnih emocija i strahova. Neka od ovih sjećanja doslovno su refleksije užasnih događaja, dok druge mogu biti negativne slike iskrivljene stvarnosti. Sjećanja se često u tom slučaju javljaju u obliku flashbacka, iznenadne slike kratkog trajanja.
Svi su podložni problemu perzistencije sjećanja, ali pogotovo oboljeli od depresije, kao i ljudi koji boluju od PTSP-a.
Većina navedenih problema dokazano se povećava kako starimo, pa najiskusnijima osobito ne treba biti strano zaboraviti sitnicu s vremena na vrijeme. Na kraju krajeva, treba stvoriti mjesta i za nove uspomene.
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 5 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 12 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 34 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 22 d 31.10.2026
mirovina.hr zapošljava: Tražimo novinara ili novinarku koji će se pridružiti našem timu
08:19 340 d 17.12.2025
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 369 d 18.11.2025
Dok Ministarstvo svake godine dijeli više od 500 stipendija, u šest godina svega ih se 415 zaposlilu u školi, a 374 ondje i dalje radi.
08:05 15 h 22.11.2026
Preminuo donedavni dekan Pravnog fakulteta i kandidat za rektora, ovako je zamišljao sveučilište
Preminuo je Ivan Koprić, donedavni dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu i kandidat za rektora na ovogodišnjim izborima.
07:53 15 h 22.11.2026
Sat otkucava: Ovo svaki stambenjak mora imati od 1. siječnja 2027., ako se oglušite idu sankcije
Vlasnici stanova koji se ne uspiju dogovoriti sa susjedima mogli bi ostati bez mogućnosti samostalnog izbora upravitelja zgrade.
09:42 14 h 22.11.2026
Par je za iznimno nisku cijenu kupio dvokatnicu iz 19. stoljeća i krenuli su s renovacijom. Samo prozori mogli bi ih stajati skoro kao cijeli objekt.
09:22 14 h 22.11.2026