Mirovinski fondovi žele svoje ljude u tvrtkama u koje ulažu te prijete padom ulaganja

“Ne možemo jače ulagati u tvrtke, ako će nam biti zabranjeno brinuti o našim ulaganjima” – jasno su ovih dana poručili predstavnici obveznih mirovinskih fondova, misleći pritom na novu zakonsku odredbu, donesenu u sklopu mirovinske reforme, a kojom im država od ove godine brani da sami biraju članove nadzornih odbora kompanija u koje ulažu mirovinsku štednju građana.

Logika ili ucjena? Činjenica je da je OMF-ovima po novom zabranjeno predlagati osobe povezane s mirovinskim fondovima, ali i njihovim osnivačima, odnosno bankama, osiguravajućim društvima te tvrtkama s kojima posluju. U skladu s tim, dobili su i zakonski rok od šest mjeseci da takve dosadašnje osobe povuku iz nadzornih odbora. Kako je riječ o vrlo širokom krugu ljudi iz financijske industrije, smatra se da preostaje svega uski krug stručnjaka, uglavnom iz znanstvenih krugova, koji bi mogli zasjesti u te fotelje.

Komu povjeriti novac, financijerima ili neovisnoj struci?

No, upravo se za manji utjecaj financijera i banaka, koje od ulaganja imaju direktnu korist preko ostvarenih naknada, Hrvatska i zalagala. Također, novi zakon donesen je i s ciljem veće transparentnosti poslovanja mirovinskih fondova. Naravno, kao najbolje rješenje nude se neovisni stručnjaci, jer ipak je riječ o milijardama kuna hrvatskih građana. Pitanje je pak imamo li takvih stručnjaka dovoljno, no nema razloga vjerovati da ne.

Kako bi očito izvršili određenu vrstu pritiska na Vladu, mirovinski fondovi najavljuju čak i mogućnost da povuku svoja ulaganja iz kompanija. Trenutno je u domaćim tvrtkama uloženo oko devet milijardi kuna. Njihovo bi povlačenje ograničilo nova ulaganja. Međutim, mirovinska reforma proširila je i mogućnosti ulaganja na nova manja poduzeća te omogućila veća ulaganja u domaće tvrtke i infrastrukturne projekte.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Pozivaju na daljnju privatizaciju tvrtki

S jedne strane je tako otvorena opcija ulaganja ukupno 30 milijardi kuna, a s druge strane zatvorena je mogućnost direktnog nadzora kroz odbore. Pritisak za izmjenom ove odluke od strane OMF-ova na Vladu stoga ne popušta pa je čak moguće i revidiranje nove odluke.

Kako je tržište malo, mirovinski fondovi pozivaju na daljnju privatizaciju državnih tvrtki.

Zanimaju ih zračne luke, Hrvatska elektroprivreda, a pozivaju i privatizaciju Hrvatske pošte. Kao potencijalne projekte spominju i ulaganje u obnovljive izvore energije što bi s obzirom na osigurane poticaje garantiralo i sinergijski efekt, jer bi se novac od poticaja prelio u zaradu budućih umirovljenika. Podsjećaju i na trajni interes za monetizaciju autocesta, a nisu zatvoreni ni prema ulaganjima u gradnju energana, piše Večernji list.

Lani smo u obveznim mirovinskim fondovima imali 98,1 milijardu kuna i 1,94 milijuna štediša.