Za mjesec dana stižu 3,13 posto veće mirovine za 250 tisuća penzionera

Jedan od pozitivnih učinaka mirovinske reforme jest da će od 1. srpnja najniže mirovine rasti 3,13 posto. Taj je datum nedavno potvrdio i premijer Andrej Plenković. Ipak, moguće je da će umirovljenici to povećanje osjetiti tek u kolovozu ili rujnu s isplatom zaostataka, usporedno s drugim ovogodišnjim usklađivanjem. Za korisnike najnižih mirovina to će za ovu godinu značiti oko 6 posto veće mirovine.

Prema podacima HZMO-a za svibanj, od 1,14 milijuna umirovljenika najnižu mirovinu prima 253.610 njih. Prosječna najniža mirovina za četvrt milijuna građana iznosi samo 1.587 kuna. U prosjeku, korisnici najniže mirovine skupili su 26,8 godina staža. Bez međunarodnih ugovora, dakle mirovina isplaćenih samo za dio radnog staža onima koji su radili u inozemstvu, najniža mirovina je 140 kuna veća te je prima gotovo 40 tisuća ljudi manje. Većina primatelja najniže mirovine su žene, a ona je za njih niža od najniže mirovine muškaraca.

Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a mirovina određena na osnovu mirovinskog staža i ostvarenih plaća mu je manja od najniže mirovine, određuje se po službenoj dužnosti najniža mirovina bez obzira na prihode.

Vrijednost najniže mirovine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje određuje dvaput godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja (najčešće sa zakašnjenjem i isplatama razlike u travnju i rujnu). Trenutna vrijednost najniže mirovine iznosi 64,34 kune. Od 1. srpnja bit će određena nova vrijednost, za kada je najavljena i povišica od 3,13 posto pa je za očekivati kako će oboje retroaktivno biti provedeno tek u rujnu s isplatom  zaostataka, kako je bilo i lani.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Podsjetimo, lani su mirovine prvim usklađivanjem rasle 0,94 posto, a drugim 2,7 posto. Ove godine prvo usklađivanje donijelo je rast mirovina za 1,15 posto u travnju za razdoblje od 1. siječnja.

Visina najniže mirovine računa se tako da se svaka puna godina mirovinskog staža pomnoži s vrijednošću najniže mirovine u trenutku priznanja prava na mirovinu, uz primjenu odgovarajućeg polaznog faktora i mirovinskog faktora te se može odrediti kao starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska i obiteljska mirovina.

Za minimalnih 15 godina staža najmanja moguća mirovina je 965 kuna. Na taj iznos 3,13 posto donosi povećanje od 31 kunu. Za 30 godina rada, najniža mirovina je 1.930 kuna. Povišica je u tom slučaju 60 kuna. Tomu treba pridodati još i jedan do dva posto više koliko će donijeti usklađivanje mirovina.