Istaknuto Na svijetu trenutačno živi ovih 10 'generacija'. Kojoj vi pripadate?

Na svijetu trenutačno živi ovih 10 'generacija'. Kojoj vi pripadate?

Što uopće čini jednu generaciju? Prema nekim sociolozima, ljudi rođeni u istom periodu razvijaju slične osobnosti, političke i kulturne preferencije. Kada na to dodate sve svjetske događaje, određene generacije će zauvijek biti obilježene događajima iz njihovog života – poput ratova, ekonomske i političke situacije.

Ilustracija: Pixabay

Znanstvenici William Strauss i Neil Howe razvili su “generacijsku teoriju”, prema kojoj se povijest može opisati u generacijskim ciklusima. Prema njima, generacije traju 20-22 godine, a svaka ima svoje posebnosti.

Događaji i opća klima u kojoj jedna generacija odrasta drastično će na gotovo isti način obilježiti sve ljude koji su u njoj rođeni i krenu odrastati. To će rezultirati “sličnim” ponašanjima, političkim stavovima i navikama koje će ta generacija ‘kolektivno’ posjedovati. Naravno, u prosjeku i u usporedbi s drugim generacijama. Svaka generacija će unutar sebe imati velike različitosti.

Na svijetu trenutačno živi 10 različitih generacija:

Izgubljena generacija – Imaju između 104-129 godina (r. 1890.-1915.)
Međuratna generacija – Imaju između 106-118 godina (r. 1901.-1913.)
‘Najveća’ generacija – Imaju između 95 i 118 godina (r. 1910-1924.)
Tiha generacija – Imaju između 74 i 94 godine (r. 1925.-1945.)
‘Baby Boomer’ generacija – Imaju između 55 i 73 godine (r. 1946.-1964.)
Generacija X – Imaju između 40 i 54 godine (r. 1965.-1979.)
Xenijalci – Imaju između 34 i 44 godine (r. 1975.-1985.)
Milenijalci – Imaju između 25 i 39 godina (r. 1980.-1994.)
iGen / Generacija Z – Imaju između 7 i 24 godine (r. 1995.-2012.)
Generacija Alfa – Imaju između 1 i 6 godina (r. 2013.-2025.)

Kao što vidite, generacije se ponekad preklapaju. Ne postoji točan datum kada jedna generacija počinje, a druga završava. Također, starije generacije su odrastale u još neglobaliziranom svijetu tako da se ne može govoriti da će Hrvati s početka 20. stoljeća imati jednaka životna iskustva i utjecaje kao i Kinezi s početka 20. stoljeća.

Sad ćemo ukratko predstaviti generacije, od najstarijih prema najnovijima.

‘Najveća’ generacija

Ljudi rođeni između 1910. godine i 1924. godine nazivaju se još i ‘najvećom’ generacijom. Djetinjstvo su proveli u iznimno nesigurnim ekonomskim uvjetima i vjerojatno su ratovali u II. svjetskom ratu.

Ime su dobili od poznatog voditelja Toma Brokawa koji ih je nazvao ‘najvećima’ jer su se borili za ideale, a ne za sebe. Za života su napravili velike žrtve, a nakon II. svjetskog rata su krenuli u izgradnju i modernizaciju svijeta što je stvorilo povoljne ekonomske uvjete za nadolazeće generacije.

‘Tiha’ generacija

Rođeni u predratno vrijeme ili na samom kraju II. svjetskog rata, ova generacija dobila je ime jer su se zbog nesigurnosti političke situacije uglavnom držali za sebe. Nisu previše istupali i razbacivali se s mišljenjima, iako su držali političku stabilnost s “tihom većinom”.

S druge strane, djetinjstvo im je bilo obilježeno strogim odgojem, pa su pripadnici ove generacije kroz život prolazili vrlo oprezno. Posljedice radikalnih ideologija i pomalo represivni režimi vladanja ostavili su trag te su ovi ljudi odrasli vjerujući kako je opasno izraziti svoje mišljenje. Taj period također je bio obilježen siromaštvom, pa je većina ljudi iz ovog perioda tijekom odrastanja bio sretan ako bi za Božić dobili jednu naranču ili nešto slično.

Baby boomeri

Nakon II. svjetskog rata u zapadnom svijetu došao je procvat ekonomije. Većina ljudi si je mogla od samostalnog rada priuštiti kuću i dovoljno hrane za velike obitelji. Zbog toga ne treba čuditi da je generacija iz ovog perioda dobila naziv po velikom natalitetu – baby boom (eng. eksplozija rođenja djece).

Za razliku od nekoliko prijašnjih generacija odrasli su u odsustvu rata, a mnogi od njih su u vrijeme svoje mladosti bili članovi hipi pokreta, prosvjedovali protiv rata u Vijetnamu itd.

Boomeri su postali poznati po svojim potrošačkim navikama i trošili su svaku lipu koju su zaradili.

Njihovo odrastanje obilježili su važni događaji poput Hladnog rata, ubojstva predsjednika Kennedyja, ali i pokret za građanska prava u SAD-u koji je pospješio demokratičnost zapadnog svijeta.

Generacija X

X u nazivu generacije označava ‘stop’ koji se dogodio u natalitetu nakon velikog baby booma koji je prethodio. Prošla generacija je proširila prava i postavila ekonomiju na noge, a to je značilo da se u tržište rada sve masovnije uključuju žene.

Što je to ostavilo generaciji X? Prazne domove kad su se vraćali iz škole. U istom periodu počeo je drastično rasti broj razvoda, a pripadnici ove generacije po prvi puta su odgojeni gledajući TV. Kao adolescenti, vodili su bogat kulturni život s rastućim subkulturama u popularnoj glazbi poput hip-hopa, metala, grunge i drugih.

Sada, kada su odrasli, stručnjaci čitavu kohortu opisuju kao uspješne ljude koji vode balansirane živote, s nešto jače izraženom poduzetničkom sposobnošću.

Milenijalci

Između Generacije X i Milenijalaca dolazi kratak period Xenijalaca, koji su kombinacija između te dvije velike skupine.

Milenijalci su pak prva generacija koja je do svoje punoljetnosti već imala neograničenu internetsku vezu i računala te su bili pioniri na društvenim mrežama.

Ekonomska predviđanja za ovu generaciju nisu baš povoljna. Recesija iz 2008. godine žestoko će utjecati na ovu generaciju koja je počela raditi prekasno (sredina ili kasne 20-e), a većina milenijalaca nema pojma kako će kupiti prvu nekretninu.

Iz tog razloga velik broj milenijalaca i dalje živi kod svojih roditelja, koji su u pravilu baby boomeri ili generacija X.