Drugi stup: Što radnici i umirovljenici mogu, a što ne mogu kontrolirati?
Mirovinska društva i kategorije fonda mogu se mijenjati do 10 godina prije starosne mirovine. U mirovini se može mijenjati samo način usklađivanja.
16:42 1 h 12.03.2026
04. kolovoz 2020.

Ilustracija: Pixabay
Svaki četvrti stanovnik Njemačke došao je trbuhom za kruhom iz neke druge zemlje, pri čemu 415.000 osoba ima hrvatske korijene. Svojim radom oni su obogatili tuđu zemlju, ali ujedno i osiromašili vlastitu. Na pojavu odlaska mladih, a povratka starih upozorava dr. Tado Jurić s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
“Povratnici, dakle hrvatski državljani koji se vraćaju iz EU-a u domovinu, su po svim našim spoznajama mahom hrvatski umirovljenici iz Njemačke i Austrije, takozvani gastarbajteri koji sada odlaze u mirovinu. Ne radi se ni o kakvom povratku recentnih iseljenika, nego o umirovljeničkoj migraciji. Njemačka nam uzima mlade a vraća stare” – kaže Jurić za Deutsche Welle.
Naime, među EU članicama, Hrvatska uz Bugare ima najlošiji omjer povrataka i novog doseljavanja u Njemačku. Demografska bilanca je loša, a migracijski saldo zemlje nešto se popravio u posljednje vrijeme zbog ukidanja kvota za zapošljavanje stranih radnika pa ih sada Hrvatska u postotku ima više nego Njemačka. No, ostaje pitanje cijene rada.
Jurić stoga zastupa tezu da bi Hrvatska trebala razmisliti o privlačenju iseljenih državljana nazad, umjesto koncepta useljavanja inozemne radne snage. Ipak, državi iseljavanje nezaposlenih i nezadovoljnih građana paše, jer time dobivaju socijalni mir.
“Sve je više onih koji situaciju promatraju kroz tezu da Njemačka Hrvatsku pretvara u svoju vikendicu u mirnodopskim prilikama i svoj štit u slučaju pokretanja masovnih ilegalnih migracija iz Azije i Afrike. Može li se raditi i o tome da se Hrvatsku pretvara u svojevrsni „starački dom Europe” je svakako teza o kojoj treba razmisliti i u pozitivnom, ali i u negativnom svjetlu” – pojašnjava za DW Jurić.
Kao konkretnu mjeru navodi zajednički zdravstveni i mirovinski sustav na razini EU-a i promjenu paradigme prema kojoj su političke stranke u Hrvatskoj glavni spremnici moći, umjesto institucija. Predlaže i financijske potpore za udane žene koje žele imati više djece, a zastupa i tezu da bi Njemačka trebala pomoći državama iz kojih crpi radnu snagu i to na način da financira obrazovnu infrastrukturu od koje i te kako i sama ima koristi.
HZMO otkrio datum isplate mirovina za siječanj: Nekima će stići veći iznosi nego prije
U srijedu, 8. veljače 2023. kreće isplata mirovina za siječanj, potvrdio je HZMO
10:13 1133 d 03.02.2023
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 114 d 18.11.2025