Najveće usklađivanje dogodilo se u 2008. godini: Pogledajte koliko su umirovljenici tada dobili

Umirovljenicima u prvom dijelu ove godine mirovine rastu malenih 0,54 posto. Iz velike statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iskopali smo podatak iz ljepših vremena kada je stopa usklađivanja bila najveća u povijesti RH.

Umirovljenike je neugodno iznenadila vijest o malenom usklađivanju mirovina, a većina njih će već sljedećeg mjeseca raspolagati s dodatnih desetak kuna koje im donosi usklađivanje od 0,54 posto.

Proučili smo povijest usklađivanja mirovina iz statistika HZMO-a i pronašli da se najveće usklađivanje mirovina u povijesti Republike Hrvatske dogodilo u drugom polugodištu 2008. godine. 

U mjesec dana prosječna mirovina rasla 81 kunu

Predsjednik Vlade tada je bio Ivo Sanader. Javnost nije znala da će naprasno otići već sljedeće godine, a nismo se pretjerano obazirali ni na vijesti iz SAD-a koje su naveliko špekulirale o globalnoj financijskoj krizi.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Prosječna mirovina u RH tada je iznosila 2.040 kuna. Kao i danas, mnogi umirovljenici su primali još manje iznose od prosjeka.

Mirovine su u prvom dijelu 2008. godine rasle solidnih 2,55 posto. U drugom dijelu godine formula usklađivanja pokazala je rekordnih 4,05 posto usklađivanja. Rast su podjednako pogurala oba faktora usklađivanja, indeks potrošačkih cijena rastao je 4,20 posto, a prosječne plaće u RH 3,90 posto.

Kada su novci sjeli na račun, prosječna mirovina u Hrvatskoj skočila je na 2.121 kunu, prosječnom umirovljeniku mirovina je u mjesec dana narasla za 81 kunu.

Daljnjim usklađivanjima i promjenom strukture umirovljenika prosječna mirovina danas iznosi 2.566 kuna. Kad bi usklađivanje mirovina danas iznosilo rekordnih 4,05 posto, prosječni umirovljenik bi zaradio 104 kune. 

Imaju li umirovljenici koristi od tog rasta danas? Itekako!

Osim što formula usklađivanja podebljava trenutne mirovine u isplati, za isti postotak se uvećava i aktualna vrijednost mirovine (AVM).

Budući da se svota mirovine računa tako da se osobni podovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine, rast AVM-a iz 2008. godine (zapravo, bilo koje godine u kojem je rasla AVM) utječe na izračune današnjih mirovina.

Ožiljci financijske krize – muka i gorčina za umirovljenike

Dakle, 2008. godine mirovine su temeljem dva usklađivanja rasle pristojnih 6,6 posto. A onda je financijska kriza počela pokazivati svoje zube.

Mirovine su iduće godine (2009.) rasle 2,30 pa 1,35 posto, da bi sljedeće dvije godine (2010. i 2011.) umirovljenici u kompletu ostali bez ikakvog usklađivanja. Tada je Sanader već bio bivši, a Jadranka Kosor donijela je iznimno nepopularnu odluku o zamrzavanju rasta mirovina.

Mirovine su stidljivo počele rasti u 2012. godini tijekom Milanovićevog mandata (0,85 i 1,20) posto, a tračak optimizma u 2013. godini donijelo je usklađivanje od 1,25 i 1 posto.

Poznato je da se Hrvatska katastrofalno snašla u globalnoj financijskoj krizi i da je zbog loših politika ona čak i produžena u Hrvatskoj. Tako su umirovljenici ponovno u 2014. godini ostali bez ikakvog usklađivanja (formula usklađivanja bila je negativna). Usklađivanje je ponovno zaživjelo u drugom dijelu 2015. godine i mirovine su se redovito usklađivale svakih šest mjeseci od tada do danas.