"Uskoro ću imati 62 godine i 9 mjeseci, mogu li odmah ići u starosnu mirovinu?"

Čitateljicu našeg portala (podaci poznati redakciji) koja će ovoga mjeseca napuniti 62 godine i devet mjeseci života zanima može li odmah ići starosnu mirovinu ili pak mora čekati do kraja godine. Također, zanima je, s obzirom da u mirovinu ide prije 65. godine, hoće li njezina umirovljenička primanja biti umanjena.

Žene u starosnu mirovinu bez umanjenja mogu ići prije navršene 65 godine života. Dobna granica kao uvjet pomiče se svake godine za tri mjeseca, a u 2021. godini trebate imati 62 godine i devet mjeseci kako biste ostvarili pravo na starosnu mirovinu jednako kao muškarci i jednako kao da ste čekali do 65. godine. Vaša umirovljenička primanja neće biti penalizirana.

Nema penalizacije, ali dulji rad donosi veću mirovinu

“U kolovozu ću imati 62 godine i devet mjeseci. Ako tada predam zahtjev za starosnu mirovinu, što to znači? Moram li čekati do kraja godine kako bih izbjegla penalizaciju? Imam 38 i pol godina radnog staža i sina” – napisala nam je naša čitateljica.

Dakle, naša buduća umirovljenica može sada u kolovozu predati zahtjev i otići u starosnu mirovinu bez ikakve penalizacije. Pritom će dobiti i dodatnih šest mjeseci staža za dijete.

Naravno, ona to može učiniti i bilo kada nakon stjecanja prvih uvjeta. U tom slučaju njezina će mirovina biti veća, i to iz dva razloga. Ako bi radila do 65. godine, imat će više radnog staža (preko 40 godina) što će joj donijeti veća primanja. Također, država nagrađuje one koji nastave raditi nakon prvih uvjeta za starosnu mirovinu i to sa 0,34 posto većim mirovinama za svaki mjesec duljeg rada nakon 62 godine i 9 mjeseci starosti. No, uvjet je najmanje 35 godina radnog staža.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Najmanje 400 kuna više kroz godine staža i bonifikaciju

U ovom slučaju naša bi umirovljenica, kada bi nastavila raditi nakon 62 godine i devet mjeseci do 65. godine dobila 9,18 posto veću mirovinu. Kada tomu dodamo i dodatne godine staža, njezina bi umirovljenička primanja bila za najmanje oko 400 kuna mjesečno veća. Naime, za dvije godine i tri mjeseca duljeg rada od prvih uvjeta (62,9 do 65 godina) dobila bi 9,18 posto bonifikacije (na mirovinu od primjerice 3.000 kuna to je oko 275 kuna više) te najmanje oko 140 kuna za dvije godine staža.

Prednost duljeg rada je i život s većim primanjima od plaće u odnosu na mirovinu tijekom tih još nekoliko godina rada, što je posebno važnu u slučaju da još nismo podmirili neke financijske obveze, poput kredita. Nažalost, ženama za nešto raniji odlazak u mirovinu najčešće prevagne neki osobni razlog, poput brige o starijem članu obitelji, bolesti i slično.