Nezaposleno više od polovice osoba u dobi od 55 do 64 godine

Dok se Hrvatska hvali s kontinuiranim porastom broja zaposlenih, više od polovice osoba u dobi od 55 do 64 godine ne radi. Naime, stopa zaposlenosti među starijima je svega 45,5 posto, što nas svrstava na dno među zemljama Europske unije čiji je prosjek gotovo 60 posto.

Više od polovice osoba u dobi od 55 do 64 godine u Hrvatskoj ne radi. Stopa zaposlenosti u kategoriji najstarijih radnika je svega 45,5 posto, što nas svrstava među najlošije zemlje Europske unije, čiji prosjek prema podacima Eurostata za 2020. iznose gotovo 60 posto.

Vlada ne predlaže ništa da bi ih zadržala u svijetu rada

Isto tako, iz svijeta rada izlazimo u prosjeku gotovo dvije godine ranije nego u ostatku zemalja. Prema Izvješću o starenju stanovništva, ta je dob u EU za 2019. iznosila 63,8 godina, a u Hrvatskoj 62.

Nižu prosječnu dob izlaska s tržišta rada od nas su imali samo Luksemburg i Slovačka, dok je u Sloveniji ista kao i kod nas. S više od 65 godina u prosjeku iz svijeta rada izlazi se samo u Estoniji, Italiji i Švedskoj.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Hrvatska ima sve više starijih radnika, ali i svaki treći nezaposleni ima preko 50 godina

“U Planu oporavka fokus je stavljen na radnike koji imaju uvjete za starosnu mirovinu i žele nastaviti raditi, no zapravo se ne predlaže ništa kako bi se dobna skupina od 55 do 64 godine zadržala na tržištu rada do 65. godine. Porast stope zaposlenosti osoba u toj dobnoj skupini vrlo je važan za Hrvatsku budući da je prema Eurostatu po tom pokazatelju Hrvatska pri dnu Europske unije (45,5% naspram prosjeka EU-a od 59,8% u 2020.)” – navodi Marijana Bađun s Instituta za javne financije u osvrtu o Vladinim mjerama za mirovinski sustav u Nacionalnom planu oporavaka i otpornosti.

Treba povećati želju poslodavaca da zadrže radnike

Bađun pritom ističe da je produljiti radni vijek izrazito teško, ne samo u Hrvatskoj, i zahtijeva puno više napora od izmjene radnog zakonodavstva pa i tehničkih promjena mirovinskog sustava.

Bađun o Vladinom planu za veće mirovine: "Država treba motivirati ljude da rade dulje"

“Prijedlog podizanja dobne granice za umirovljenje na 67 godina naišao je na oštro protivljenje te se u Planu oporavka ni ne spominje. No, radni se vijek može produljiti i na druge načine. Istraživanje za Hrvatsku pokazalo je kako su ranijem umirovljenju skloniji zaposlenici koji su slabije obrazovani, lošijeg zdravlja, imaju nisku kvalitetu života ili rade u privatnom sektoru, što vjerojatno odražava radne uvjete. Ni u jednom od tih područja Hrvatska ne stoji dobro te je zbog toga potreban cjelovit pristup s mnogo mjera koje bi starije radnike potaknule da ostanu na tržištu rada te, također, povećale želju poslodavaca da ih zadrže” – zaključuje Marijana Bađun.