Hrelja izračunao kako do mirovine od 4.000 kuna: "Morate uplatiti MILIJUN kuna doprinosa!"

Silvano Hrelja (HSU) iskoristio je saborsku pozornicu da na jednostavan način dočara kako se u Hrvatskoj može doći do mirovine od 4.000 kuna. Pritom je dao veliko upozorenje za buduće umirovljenike – prognozira da će ih čak dvije trećine završiti s najnižom mirovinom!

“Već dugo razmišljam na koji bi način mogao građanima objasniti funkcioniranje mirovinskog osiguranja, a da pritom ne zamaram silnim tabelama, izračunima i formulama”, kazao je danas Silvano Hrelja (HSU) u Saboru te je na jednostavan način prikazao kako se u Hrvatskoj može doći do mirovine od 4.000 kuna.

Hrvatska je ove godine isplatila covid dodatak umirovljenicima koji primaju manje od 4.000 kuna, a time su zapravo odredili iznos koji se može smatrati pristojnom mirovinom u Hrvatskoj.

“Govorit ću o prvom stupu solidarnosti među generacijama jer je on izvor mnogih zabluda, nerealnih želja za korištenjem u neke druge namjene, kao i pokušaja postavljanja ‘uravnilovke’. U mirovinskom osiguranju generacije koje rade uplaćuju doprinose koji se odmah iz proračuna isplaćuju generacijama koje su u mirovini, a koje su ranije, dok su i same radile, činile to isto”, kazao je Hrelja uvodno.

Kako do mirovine od 4.000 kuna?

Radnici koji uplaćuju doprinose u prvi stup ne štede, nemaju svoj račun kao u drugom stupu, a novac se direktno koristi za isplatu mirovina umirovljenicima. Ipak, iznos uplaćenih doprinosa igra ulogu u budućoj mirovini jer uplatama izgrađuju svoje mirovinsko pravo. Za mirovinu od 4.000 kuna potrebno je uplatiti čak milijun kuna doprinosa!

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Hajdemo sada vidjeti kako doći do te mirovine pomoću elementarnih matematičkih operacija. Za taj iznos mirovine osiguranik je u svom radnom vijeku trebao uplatiti milijun kuna doprinosa. Potom se taj iznos podijeli s procijenjenim vremenom života, 20 godina i 11 mjeseci isplate prema aktuarskim tablicama, i dobije se iznos 3.984 kune, dakle približno 4.000 kuna.

Ta matematika osigurava funkcioniranje mirovinskog osiguranja, neovisno o tome što će neka osoba ranije otići s ovog svijeta, što će se netko razboljeti  i završiti u invalidskoj mirovini ili će pak doživjeti 100. rođendan”, kazao je Hrelja.

U prijevodu, to znači da bi radnik koji tek sada ulazi u tržište rada trebao startati s bruto plaćom od 10.500 kuna (7.361 kuna neto) i raditi 40 godina. Na taj način bi svakoga mjeseca u prvi stup uplatio 2100 kuna doprinosa, odnosno milijun kuna u 40 godina. Naravno, plaća bi mu kroz godine morala rasti kako bi pratila inflaciju.

Ljudi na minimalcu bi trebali raditi 98 godina da dobiju 4.000 kuna mirovine

Trenutačna minimalac u Hrvatskoj, unatoč najavama o povećanju, iznosi 3.400 kuna. Oni mjesečno uplate 850 kuna mirovinskih doprinosa, a da dođu do milijun kunatrebalo bi im čak 98 godina radnog staža! Tek tada bi, tvrdi Hrelja, mogli imati mirovinu od 4.000 kuna.

U realističnijih četrdeset godina staža na minimalcu radnik uplati 408.000 kuna doprinosa i hladni mirovinski izračun bi im isporučio 1.625 kuna mirovine. Međutim, takve stvari se u stvarnosti ne događaju jer Zakon o mirovinskom osiguranju ljudima s ispodprosječnim plaćama daje rješnje o najnižoj mirovini koja je povoljnija od one koju bi dobili temeljem uplate doprinosa.

“Takav radnik bit će zaštićen mirovinom od 2.861 kune, dakle mirovinom koja je gotovo 43 posto veća od iznosa na koji bi imali pravo prema uplaćenim doprinosima”, kazao je Hrelja.

Čak dvije trećine ljudi u budućnosti bi moglo završiti s najnižom mirovinom

Hrelja iz svega ovoga izvlači zaključak kako za niske mirovine nije kriva formula usklađivanja, dapače, naziva ju jednom od najboljih u Europi:

“Odgovor na problem niskih mirovina u Hrvatskoj nalazi se u niskim plaćama, malim doprinosima i velikoj evaziji uplate

doprinosa. Zbog toga imamo svakogodišnji rast najnižih mirovina, a u budućnosti će čak dvije trećine zaposlenih završiti u najnižim mirovinama i sadašnji broj od 232.000 najnižih mirovina plus 40.000 koje isplaćujemo u inozemstvo kontinuirano će se povećavati”, zaključuje Hrelja.