U Hrvatskoj se godišnje baci oko 290.000 tona namirnica, a postoji jednostavno rješenje

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj se godišnje baci više od 286 tisuća tona hrane, a svaka osoba pridonosi na neki način ovoj brojki. Hrana se baca i rasipa na više razina, a sada su predstavljene mjere kojim bi se ovaj veliki problem mogao riješiti.

Hrvatska se po razini bacanja hrane nalazi odmah iza Slovenije, ali dobra je vijest da umirovljenici najmanje bacaju hranu, ali i da se poduzimaju određene mjere da se smanji bacanje namirnica u kućanstvu, ali i u proizvodnji.

Najmanje hrane bacaju umirovljenici

Kao što smo već pisali u ovom tekstu, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu je prije dva mjeseca otkrila kako najviše ispitanika hranu baca u Zagrebu, čak njih 25 posto. Ipak, stariji od 70 godina najmanje bacaju ostatke, tek njih 6 posto.

Kako bi se ovaj problem barem malo riješio, Ministarstvo poljoprivrede je potpisalo poseban sporazum s ukupno 44 dionika. Glavni cilj ovog sporazuma je smanjenje nastajanja otpada od hrane i to za 30 posto do 2028. godine.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Planira se početak rada banke hrane

Kako je navedeno na stranici Ministarstva poljoprivrede, do sada su potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane u vrijednosti 1,9 milijuna eura, za 41 posrednika u lancu doniranja hrane i za 9 banki hrane. Sustav se kontinuirano nadograđuje te se planira novi poziv u svrhu omogućavanja pokretanja banki hrane u županijama. Planirano je da će banke hrane započeti sa svojim radom najkasnije početkom 2024. godine te preuzeti ulogu koordinatora u doniranju hrane u svojoj županiji.

– Hrana se zbog različitih razloga rasipa i baca kroz cijeli lanac opskrbe hranom, od primarne proizvodnje, prerade i proizvodnje, distribucije, skladištenja i prodaje, ugostiteljskih objekata i institucionalnih kuhinja do kućanstava. Stoga je u cilju podizanja svijesti, vezano uz problem prekomjernog bacanja i promicanja odgovornosti svih dionika lanca opskrbe hranom potrebno provesti niz aktivnosti, u svrhu promjene navika i ponašanja ljudi prilikom rukovanja hranom. Prema najnovijim podacima u RH nastaje preko 286.000 tona otpada od hrane godišnje. Poticanje smanjenja nastajanja otpada od hrane jedna je od mjera Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022. koji predstavlja doprinos cilju 12.3 održivog razvoja Ujedinjenih naroda, tj. postizanju smanjenja globalnog otpada od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini, za 50 posto i smanjenju gubitaka hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima do 2030. godine, zaključak je konferencije ‘Hrana nije otpad: Nauči više! Učini više!’ koju je organizirao Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje grada Zagreba.