Godišnje od raka oboli oko 21.000 osoba, onkologiji nedostaje novca za liječenje
Zloćudne bolesti jedan su od vodećih javno-zdravstvenih problema današnjice, a unatoč pomacima u dijagnostici i liječenju, statistike su i dalje poražavajuće. Tako u Hrvatskoj od raka godišnje oboli oko 21.000 osoba. No, nedostaje novca za skupo onkološko liječenje i uređaje.
Dijagnostika i liječenje idu naprijed, ali za njih u Hrvatskoj nedostaje novca (Ilustracija: Pixabay)
Godišnje u svijetu od raka oboli 11, a umre sedam milijuna ljudi. Zastrašujuće su to brojke, tim više kada se kaže kako s rakom na Zemlji živi čak 25 milijuna ljudi. Broj oboljelih u Hrvatskoj kreće se oko 21.000, a prema nekim podacima on se penje i do 25.000. Nažalost, polovica te brojke na godišnjoj razini izgubi bitku. Proces liječenja ostavlja dalekosežne posljedice, traje godinama, iscrpljujući financijski, fizički i emocionalno čitavu obitelj. Tako ova bolest postaje problem gotovo svih nas.
Starija populacija i sve više oboljelih
Zbog razvoja medicine te boljeg higijenskog i životnog standarda živimo sve duže pa je i udio starije populacije sve veći. Među njima, sve je veći postotak onih koji boluju od zloćudnih bolesti. Drugi je to uzrok smrtnosti u nas, odmah iza kardiovaskularnih bolesti. Brojke su u uzlaznoj putanji.
Dok u svijetu među muškarcima prednjači rak prostate koji ima visoku stopu izlječivosti, u Hrvatskoj je to rak pluća sa znatno lošijom statistikom. Slučaj sa splitske onkologije koja ima toliko posla da se fizički proširuje, kroz priču oboljelog upravo od ove vrste, donosi Dnevnik.hr . Splitski pomorac pušio je tri kutije cigareta dnevno, kada je otkrio bolest prestao je i na uspješnu putu izlječenja osjeća se dobro već tri godine. Profesor Eduard Vrdoljak s onkologije KBC-a Split jasno poručuje što je glavni izazivač raka.
“Pušenje, pušenje, pušenje, pušenje”, efektno je ponovio profesor Vrdoljak, predstojnik onkološkog odjela KBC-a Split koji sudjeluje u izradi Nacionalnog plana za borbu protiv raka. Ističe kako nedostaje oko 15 novih linearnih akceleratora, uređaja kojim se zrače bolesnici, a samo jedan košta 30 milijuna kuna.
Splićani sumnjaju i u otpadne vode
Uzročnici su brojni, a prevencija iznimno važna. No, na takve preglede veliki broj pacijenata se ne odazove, među kojima čak 80 posto kod raka debelog crijeva. U Splitu godišnje od karcinoma oboli oko 2.500 pacijenata, a ima liječnika koji bolest jednim dijelom povezuju s tim što se u more desteljećima izlijevao industrijski otpad u Kaštelima, a postoji i sumnja kako u pitku vodu prodiru one s raznih odlagališta smeća i slično. Dr. Vrdoljak uvjerava kako se Split po brojkama ne ističe od ostatka Hrvatske.
A sve dok toliko željena i potrebna istraživanja u Hrvatskoj ne pokažu rješenja, ono što možemo učiniti sami je brinuti za vlastito zdravlje, usvojiti zdravije navike i odazivati se preventivnim pregledima.
