Rupa u mirovinskoj reformi: bez dodatka od 27% propada II. mirovinski stup?

Kritike Europske komisije zbog izostanka strukturnih reformi ipak su urodile nekakvim plodom. Iz Vlade su ovih dana najavili promjene u mirovinskom sustavu, i to po starom dobrom modelu – radna skupina koja će se baviti mirovinskom reformom još nije ni formirana, a prema informacijama iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, bit će “vrlo šarolika”.

Kako je u planu izmjena više propisa, kažu, za izradu nacrta prijedloga pojedinog zakona osnovat će se radne skupine. U njihov rad, “uz predstavnike nadležnih ministarstva i akademske zajednice te drugih stručnjaka”, bit će uključeni i socijalni partneri, odnosno predstavnici poslodavaca i sindikata, piše Jutarnji list.

Nacrte prijedloga čekat ćemo minimalno tri mjeseca

Nacrte novog zakona možemo očekivati krajem lipnja ili “najkasnije početkom trećeg kvartala”, a potom će se provesti javna rasprava, “u kojoj će moći sudjelovati svi zainteresirani svojim prijedlozima i primjedbama”. Prema prvim najavama, radne skupine će se baviti pitanjima poput kraćeg razdoblja tranzicije za dizanje dobi umirovljenja na 67 godina, veće penalizacije prijevremenog umirovljenja, uvođenja nacionalne mirovine i jačanje drugog mirovinskog stupa, tvrdi Jutarnji list.

Najspornije pitanje mirovinskom sustava je budućnost “dodatka od 27 posto” koji ostvaruju samo korisnici I. mirovinskog stupa. Vlada je na prošlogodišnjem Planu konvergencije 2017. – 2020. već najavila kako se on neće širiti na korisnike oba stupa, da bi potom ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ipak poručio da nitko neće biti zakinut. Na pitanje hoće li nadolazeća reforma uključiti i pitanje dodatka od 27 posto, iz njegovog kabineta poručuju da će se “svakako, uz ostalo, sagledati i mogućnost za uvođenje dodatka na mirovinu za korisnike mirovina iz I. i II. stupa mirovinskog osiguranja, ovisno o procjenama podataka i rezultatima analiza”, rekli su za Jutarnji list.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta godinama se bavi ovom problematikom, a za Jutarnji je izjavio kako će uspješnost cijele mirovinske reforme upravo odrediti način na koji će se riješiti sporni dodatak. Ako budući umirovljenici, koji će mirovinu primati iz oba mirovinska stupa, ne ostvare slična prava, obesmislit će se postojanje drugog mirovinskog stupa, rekao je za Jutarnji. S gospodinom Nestićem smo napravili veliki intervju koji možete pročitati ovdje.

Postoji opasnost da mirovine budu još manje nakon reforme

“Ako buduće mirovine na temelju uvođenja dvostupnog sustava zbog takvog tretmana dodatka iz prvog stupa ne mogu biti veće od mirovina koje bi se ostvarile bez reforme, onda cijela reforma nema smisla. I ključno, to nije zato što drugi stup ne valja, nego zato što prvi stup neravnopravno tretira osiguranike u oba stupa”, kaže Nestić.

“Bude li dodatak manji za osiguranike oba stupa, ili ga uopće ne bude kao što je sada slučaj, tada nikakvo povećanje uplata neće u razumnom roku opravdati očekivanja od reforme i omogućiti veće mirovine u budućnosti. U obrnutom slučaju, pravedno rješavanje dodatka, čak i bez povećanja stope uplate, u najvećem dijelu osiguranika omogućilo bi veću mirovinu u budućnosti od one koju bi imali bez reforme, objašnjava Nestić.

Budućnost II. mirovinskog stupa ostaje neriješeno pitanje, a neke odgovore bi mogli dobiti već u travnju, kada će Vlada Europskoj komisiji isporučiti nove dokumente. Osim toga, Vlada je još lani najavila obeshrabrivanje prijevremenog umirovljenja, tj. veću penalizaciju te podizanje dobi na 67 godina za žene i muškarce koji bi se prema naputku Europske komisije mogao početi primjenjivati već 2030. godine.