Doznajte kako brinuti o psihičkom zdravlju u starijoj životnoj dobi

Važnost psihičkog zdravlja ide ukorak sa starenjem. Ideali mladosti i ljepote, ističu stručnjaci, pred starije osobe stavljaju svakodnevne izazove. Umjesto prikrivanja znakova starenja, koje današnje društvo postavlja kao svojevrsni neuspjeh, starost je važno prihvatiti sa svim njezinim manama, ali i brojnim vrlinama.

Istraživanja pokazuju kako u populaciji ljudi starijih od 65 godina psihičke bolesti čine visokih 30 posto, pri čemu su najčešći depresivni poremećaji, anksiozni poremećaji, narušeno kognitivno funkcioniranje i demencije, kao i paranoidni i drugi psihotični poremećaji.

Brinuti o našem psihičkom zdravlju u starijoj životnoj dobi od iznimna je značaja.

Karlovačka Matica umirovljenika poziva na predavanje “Kako brinuti o psihičkom zdravlju u starijoj životnoj dobi”. O toj temi govorit će dr. Igor Salopek, voditelj Integrativnog centra mentalnog zdravlja. Predavanje se održava ove srijede, 17. listopada u 17 sati u Ilirskoj dvorani gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu. 

Suočavanje počinje u 50-im i 60-im godinama

Stariji ljudi nekada su bili poštovani zbog iskustva, znanja i vještina koje bi prenosili na mlađe naraštaje te su na taj način nastavljali davati svoj obol društvu. Nažalost, takav afirmativni pristup poštovanja prema starijima danas iščezava, zbog čega je umirovljenicima teško zadržati osjećaj dostojanstva.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Suočavanje sa starenjem počinje u 50-im i 60-im godina života, kada počinjemo uočavati vidljive promjene, među kojima su smanjenje vida i sluha te smanjivanje radne sposobnosti, uz ostale teškoće. Usporedno s time, promišljamo naše životne odabire i odluke, odnose s partnerom i djecom, a razmišljamo i o našem mjestu pod suncem, društvenom statusu, budućnosti…

Zadržati samopouzdanje i aktivni stav

Mnoge osobe strahuju od daljnjeg smanjenja sposobnosti, brinu da će biti na teret bližnjima, a pojačana su i promišljanja o smrti. Stoga je iznimno važno suočavati se s takvim mislima, a ne bježati od njih te osvijestiti brojne prednosti starenja kako bismo nastavili dalje hrabro koračati kroz avanturu života. Kako starimo, mijenja se naš odnos prema prošlosti, okolini i vremenu. Sposobnost prilagodbe sve je manja pa nam stvari mogu izgledati beznadno i teško. Nastaviti učiti i razvijati se stoga je od iznimna značaja i u starosti.

Osjećaj tjeskobe i zabrinutosti prati nas i po odlasku u mirovinu, pri čemu se suočavamo sa slabijom financijskom slikom i smanjenjem društvenih odnosa, čime gubimo osjećaj da smo drugima važni.

Sve to može predstavljati opasnost po naše psihičko zdravlje. Uspostavljanje zdravijeg stila života, prevencija bolesti, umjerena tjelesna aktivnost, organizacija vremena i prihvaćanje novog društvenog statusa neki su od načina s kojima možemo ostati zadovoljni, a time i psihički zdravi u starosti. Zadržati samopoštovanje i aktivni stav ključ su mentalnog zdravlja u starijoj dobi.

Više o toj temi možete poslušati u srijedu na predavanju karlovačke Matice umirovljenika i Integrativnog centra mentalnog zdravlja.