Zbog iseljavanja mladih iz Hrvatske broj starijih radnika gotovo se udvostručio

Tijekom posljednjih deset godina, Lijepa naša ostala je bez više od 100.000 mladih radnika koji su iselili u druge zemlje. Istovremeno, broj zaposlenih u dobi od 60 do 64 godine porastao je sa 35 na 67 tisuća. Isto tako, za trećinu se povećao i broj radnika u dobi od 55 na 59 godina.

Alarmantne brojke o iseljavanju iz Hrvatske sve su veće. Tako se neslužbeno procjenjuje da je Lijepu našu napustilo više od 300.000 osoba, pretežno mladih. Taj podatak potkrepljuje i činjenica da je zaposleno čak 100.000 mlađih osoba manje nego prije deset godina. Kao posljedicu, ova negativna društvena pojava izrodila je jednu pozitivnu, ako se to uopće može tako gledati. Naime, nedostatak mlađe radne snage odrazio se na povećani broj starijih radnika.

Tako je Hrvatska posljednje desetljeće ostala bez oko 127 tisuća mladih ljudi u dobi do 29 godina, dok se broj zaposlenih smanjio za 122.419 osoba. Jednim dijelom za ovu pojavu mogu biti odgovorni i produljenje školovanja, neaktivnost u traženju posla i slično. No, sumnje nema da je iseljavanje odigralo najznačajniju ulogu u procesu smanjivanja broja mladih na tržištu rada. S druge strane, imamo sve veći udio starijih zaposlenih osoba, što je povezano s nedostatkom radne snage, a djelomice može biti i posljedica produljenja radnog vijeka za žene.

Tijekom istih tih deset godina, broj zaposlenih u dobi od 60 do 64 godine gotovo se udvostručio s 35 tisuća u 2007. godini na 67 tisuća u 2017. godini. Isto tako, za trećinu se povećao i broj radnika u dobi od 55 na 59 godina. Udio zaposlenih od 23 posto za skupinu od 60 do 64 godine još uvijek je skroman u odnosu na druge države, no ona je još 2007. iznosila oko 15 posto, piše Večernji list.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivan Čipin ističe da se za skupinu od 55 do 59 godina zaposlenost povećala sa 39 na 50 posto populacije, što će utjecati i na smanjenje socijalnih izdataka za starije.

Sumnje nema, Hrvatska uz smanjeni natalitet i masovno iseljavanje nepovratno stari. Tako se u posljednjem desetljeću broj mladih do 29 godina smanjio za 15 posto, a broj starijih u dobi od 60 do 64 godine povećao za trećinu. Istraživanja pokazuju da će iduće desetljeće te brojke biti još i dramatičnije.