"Pravo na popravak": EU radi na zanimljivom prijedlogu koji će svima olakšati život

Briselski političari rade na prijedlogu zakona koji bi trebao pomoći običnim ljudima, ali i svim budućim generacijama. Znate ono kad vam se neki glomazni predmet, poput perilice rublja, pokvari nekoliko mjeseci nakon što je istekao rok? Popravak je gotovo nemoguć ili preskup, a takav glomazni otpad odlazi na veliku planinu smeća koje naša civilizacija proizvodi.

Što napraviti nakon kvara perilice za rublje? Možete se mučiti s popravkom, ali velike su šanse da će se kvar vrlo brzo vratiti – nije rok trajanja postavljen bez veze.

I nakon toga morate kupiti novu perilicu koja samo dodaje ulje na vatru klimatskim promjenama, budući da se u proizvodnji ispuštaju plinovi štetni za atmosferu Zemlje.

Ali rješenje je vrlo jednostavno, predlažu ga građani EU i SAD-a, a nazivaju ga pravom na popravak, piše bbc.com.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Dulji rok trajanja i lakši popravci

Njihovi prijedlozi idu u smjeru da proizvođače natjeraju da podignu standarde proizvodnje kako bi proizvodi imali dulji rok trajanja. Uz to, većina dijelova unutar proizvoda trebala bi biti lako popravljiva, a radi se o uređajima poput bijele tehnike, televizora i drugih kućanskih aparata.

Barem 18 saveznih država u SAD-u razmatra uvođenje sličnih pravi, budući da su neki dijelovi unutar proizvoda doslovce zalijepljeni jedan za drugog, a popravnih dijelova nema u zalihama, kao niti uputa za popravak.

Ministri zaštite okoliša EU žele takav “ekodizajn” provesti kroz direktivu, a prvi nacrti su iznimno kompleksni. Naravno, ne prolaze ni bez kontroverzi iz vrlo jednostavnog razloga. Prosječan proizvođač perilice rublja, naravno, ne želi da kupite samo jednu tijekom života i da ju “održavate” na životu – puno mu je isplativije ako svakih pet godina morate kupiti novu.

Prilikom plasiranja proizvoda na tržište, proizvođač će biti dužan objasniti kako uređaj funkcionira, odnosno kako ga popraviti ako nešto pođe po krivu. Tim potezom uređaj će moći popraviti bilo koji nezavisni “majstor”, a nećete više morati kod “ovlaštenih” servisa za popravak.

Kako će to pomoći Zemlji?

Grupacija zelenih političara tvrdi da ćemo time smanjiti emisije ugljika u atmosferu, a da će sami proces proizvodnje biti mudriji, odnosno da ćemo pametnije koristiti resurse.

Libby Peake iz jedne takve zelene političke grupacije tvrdi sljedeće:

“Nova pravila bi definitivno trebala biti poboljšanje. Možda bi mogla biti i bolja, ali je dobra vijest da se političari napokon bude i vide problem koji je javnost prepoznala kao dugoročan. Uštedjet će se na resursima, a sve će biti zdravije za okoliš”, ispričala je novinarima BBC-a.

Kao potrebu za ovim zakonom navode i sljedeće podatke:

• Jedno istraživanje je pokazalo kako je između 2004. i 2012. godine postotak kućnih uređaja koji se pokvario unutar pet godina skočio s 3.5 posto na 8.3 posto.
• Analiza na smetlištu bijelog otpada je pokazala da je više od 10 posto pokvarenih i bačenih perilica rublja bila “mlađa” od pet godina
• Kada bi se napravila perilica rublja koja traje dulje, u samo dva desetljeća će se smanjiti emisija ugljikovog dioksida za 1.1 tonu
• Mnoge lampe u Europi dolaze s jednom jedinom specifičnom žaruljom koja se ne može promijeniti. I kad ta jedna žarulja prestane raditi, cijela lampa se mora baciti.

Opipljiv efekt za krajnjeg korisnika

Pokret ‘Pravo na popravak’ trebao bi olakšati i krajnjim korisnicima kako da izađu na kraj s kvarovima svojih proizvoda.

Svaki uređaj bi se trebao rastaviti na najmanje dijelove, a proizvođač bi prilikom prodaje trebao uključiti i zamjenske dijelove za one koji su pod najvećim rizikom od kvara.

Proizvođači se pravdaju da popravci nisu lagani te da bi se netko čak mogao ozlijediti ukoliko se samostalno baci u popravak.

“Razumijemo političku ambiciju da u svoj proces proizvodnje ugradimo bolju efikasnost i ekodizajn, ali smo zabrinuti da su neki od postavljenih ciljeva nerealni ili da neće proizvesti željeni efekt.

Neki od prijedloga ugrožavaju intelektualno vlasništvo nas proizvođača i doći će situacija da će se kod nas morati raditi po novim pravilima, a drugdje u svijetu po starim”, izjavio je predstavnik industrijske grupe Digital Europe.