Na iseljavanje utječe i kažnjavanje prerano umirovljenih uz sustav povlaštenih mirovina

Kada govorimo o položaju starijih osoba, skrbi o njima, ali i mirovinama, neizbježna uzročno-posljedična veza je demografija. Hrvatska je pala na manje od četiri milijuna stanovnika, a u posljednja dva desetljeća brojka se smanjila za čak pola milijuna građana. Podaci Državnog zavoda za statistiku kazuju da se samo u 2017. godini iselilo 47.000 ljudi, što je 129 osoba dnevno. Riječ je uglavnom o mladima.

Uz iseljavanje, patimo i od negativnog prirodnog prirasta. Sve više umrlih i sve manje rođenih formula je za starenje stanovništva i demografski problem u cjelini. Projekcije stručnjaka pokazuju da nas u narednim desetljećima čeka sve gora slika.

Nizak fertilitet, demografsko starenje s povećanim mortalitetom i iseljavanje značajnijih razmjera Hrvatsku stavljaju na začelje Europe. Ukazuju na to i podacima s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dok razne politike na navedenim poljima za sada ne daju povoljne rezultate. Čak 93 posto ispitanih građana u anketi portala Moj posao izjasnilo se da žele napustiti Hrvatsku, dok je za ostanak svega sedam posto.

Nejednaka dostupnost usluga

Jedan od problema je i nejednaka dostupnost usluga, od čega posebno pati starije stanovništvo u ruralnim područjima te na otocima, od zdravstvene skrbi, javnog prijevoza do dugotrajnosti sudskih postupaka.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u svom Izvješću Hrvatskom saboru za 2018. godinu upozorava i na poražavajuće statistike o očekivanom trajanju života koji je u nas niži nego u ravijenijim zemljama Europske unije. Na začelju smo i po neuspješnom liječenju teških bolesti, uz nedostatak medicinske opreme i novijih učinkovitih lijekova.

“Financijsko sankcioniranje građana koji su neželjeno prerano umirovljeni, nasuprot održavanja sustava povlaštenih mirovina, također je dio pojava koje stvaraju osjećaj nepravde i vjerojatno kod nekih utječu na odluku o iseljenju” – ističe pravobraniteljica.

Slaba kupovna moć i niska potrošnja

Prema podatcima Svjetske banke, Hrvatska u proteklih 20 godina konstantno ekonomski slabi te je, prema BDP-u i kupovnoj moći, pala s 25. na 30. mjesto pa ne čude podatci koji pokazuju da je u tom razdoblju došlo do pada za oko pola milijuna stanovnika. Prema stvarnoj individualnoj potrošnji (AIC) kojom se mjeri materijalno bogatstvo kućanstava, RH se nalazi na 61% prosjeka EU, a slabija je jedino Bugarska, piše u Izvješću Lore Vidović.

“U trenutku kada je demografski problem izrastao gotovo u krizu čije je rješavanje preduvjet opstanka svih ostalih sustava (mirovinskog, zdravstvenog, obrazovnog) demografija mora biti na prvom mjestu u političkom, gospodarskom i proračunskom smislu” – zaključuje pučka pravobraniteljica.