Volite kulturu? Odlično, jer tako smanjujete rizik od depresije za 48 posto!

Kulturna je dobra za psihičko zdravlje, pogotovo u borbi protiv depresije kojoj su često podložne starije osobe, posebice nakon smrti bračnog partnera. Potvrđuje to i znanstveno istraživanje, a da pritom uopće nije važno radi li se o aktivnom ili pasivnom konzumiranju kulturnih sadržaja.

Posjet izložbama, muzejima, galerijama, koncertima, čitanje umjetničkih časopisa, pjevanje, izrada nakita, mozaik, lončarstvo, gledanje filma… bilo što od navedenog, i mnogo toga još iz svijeta kulture, kažu znanstvenici, pozitivno će utjecati na psihičko zdravlje starijih osoba. Naime, naš kuturni angažman, bio on aktivan ili pasivan, izrazito je povezan s depresijom.

Dovoljno je čak jednom mjesečno

Istraživanje o učincima profesionalno izvedenih kulturnih programa, baziranih na zajednici, na fizičko i psihičko zdravlje starijih osoba u Sjedinjenim državama pokazuje da su ljudi angažirani u potrazi za kulturnim sadržajima bili boljeg općeg zdravlja, manje su išli doktoru, pili manje lijekova, manje padali, osjećali se manje usamljeno te općenito imali viši moral godinu dana kasnije, u odnosu na osobe koje nisu to činile, piše Next Avenue.

Međutim, to nije jedina studija koja to potvrđuje. Londonsko sveučilište tijekom deset godina istraživalo je 2,148 ljudi starijih od 50 godina. Zaključak je da svi oni koji rade barem jednu kulturnu aktivnost svakih nekoliko mjeseci imaju čak 32 posto niži rizik od razvijanja depresije, nego oni koji to ne rade. Ukoliko se kulturni sadržaj konzumira jednom mjesečno, rizik od depresije je manji za 48 posto. Testirane osobe nisu bolovale od depresije na početku istraživanja. Rezultate je objavio The Journal of British Psychiatry u travnju ove godine.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Autorica ovce studije, Daisy Fancourt kaže da kulturni angažman stimulira naše spoznajne aktivnosti, društvenu interakciju te blagu fizičku aktivnost, tri ključna faktora kod tretiranja depresije. Međutim, ovo je prvo istraživanje koje otkriva važnost kulturnih aktivnosti u prevenciji depresije, umjesto u njezinu liječenju.

Glazba nas udaljava od svakodnevnih briga

Zanimljivo je da na rezultate istraživanja nisu utjecali brojni faktori, poput spola, rase, bračnog statusa, obrazovanja pa čak ni različiti tipovi ličnosti. Tijekom deset godina istraživanja, oko 29 posto ispitanih iskusilo je depresiju, bilo kao vlastiti osjećaj ili dijagnozu liječnika. Kod osoba starijih od 65 godina, na razvoj depresije utjecali su gubitak bračnog partnera, premalo socijalne interakcije, slabo zdravlje, samački život i smanjenje kupovne moći.

Istraživanje “Kreativnost i starenje” na Sveučilištu George Washington u suradnji s glazbenim i umjetničkim školama obuhvatila je 300 ispitanika starijih od 65 godina. Još je jednom potvrđena veza između glazbe i psihičkog zdravlja, jer nas glazba udaljava od svakodnevnih briga i naš um stavlja u meditativno stanje. Glazba nas transformira, a emocionalna reakcija na nju aktivira područje mozga zaduženog za procesurianje pozitivnih emocija i nagrade.