Novo istraživanje: Blizina zaraženih opasnija je nego diranje stvari nakon njih

Znanstvenici diljem svijeta intenzivno uče o novom koronavirusu, odnosno o bolesti COVID-19, a što više informacija dobijemo – lakše ćemo se boriti protiv njega. Najnovije otkriće odnosi se na sam trenutak i metodu zaraze – što je zaraza slabija, slabiji su i simptomi bolesti. Drugim riječima, koronavirusom se možete zaraziti na više različitih načina, a neki od njih su opasniji od drugih.

Intenzivan rad na proučavanju novog koronavirusa iz dana u dan otkriva po neki novi detalj koji epidemiolozi mogu primijeniti u efikasnijoj borbi protiv širenja zaraze. Najnovije otkriće objavljeno u časopisu Lancet odnosi se na “stupanj” inicijalne zaraze koronavirusom koja u biti otkriva da se koronavirusom možete zaraziti jače ili slabije. Što je manji broj koronavirusa u organizmu u trenutku zaraze, to će biti i lakši tijek bolesti, piše Jutarnji.hr.

“Kad netko krene s velikom količinom virusa, može preopteretiti njihov imunološki sustav. U takvim okolnostima tijelo nema vremena reagirati. Zato se moramo više zabrinuti u situacijama kada netko primi ogromnu dozu virusa, osobito udisajem. Naime, samo mililitar tjelesne tekućine sadrži više od sto milijuna virusa”, objasnio je dr. Michael Skinner s Imperial Collegea.

Ista bolest, više različitih ishoda

Prekomjerno opterećenje virusom daje infekciji tzv. “skokovit početak” i povećava rizik da se pacijentov imunološki sustav preoptereti odmah na početku borbe protiv Covida-19, što mu daje manje šanse za oporavak.

Primjerice, ako je netko zaražen koronavirusom i kašlje vam u lice – zaraza će biti veća nego se ta osoba zakašlje na neki predmet, a vi ga potom dotaknete i zarazite se virusom uslijed diranja lica.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Kod teških slučajeva prosječno virusno opterećenje bilo je oko 60 puta veće u odnosu na blage slučajeve, što sugerira da veće opterećenje virusa može biti povezano s teškim kliničkim ishodima”, zaključili su znanstvenici pod vodstvom dr. Wei Zhanga.

Sve to vodi k zaključku da su epidemiolozi pogodili s mjerama koje u fokusu imaju društveno distanciranje i bitno smanjeni fizički kontakti s drugim ljudima.

Isti rezultati istraživanja na Sveučilištu u Oxfordu

Smatra se da najmanje 80 posto bolesnika s potvrđenim koronavirusom ima blagu bolest, sličnu prehladi, a tek manji broj od njih završi s ozbiljnijim simptomima poput upale pluća. Preostali bolesnici razvijaju teže probleme s disanjem, jaču upalu pluća i moraju biti u bolnici na jedinicama intenzivne njege.

Da količina virusa u samom početku zaraze utječe na ozbiljnost bolesti zaključili su i znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu.

“Da se ne bismo zarazili većom količinom virusa trebamo držati distancu od drugih. Opterećenje virusom bit će veće ako nam netko direktno kašlje u lice, nego ako je od nas udaljen dva metra i virus se stigne raspršiti po zraku”, kazala je dr. Wendy Barclay, infektologinja s londonskog Imperial Collegea.