Kako biti sretniji u doba korone? Desetljeća znanosti pokazuju kako zahvalnost, ljubav i povezanost mogu spasiti vaš život

Obzirom da nema cjepiva ni lijekova koji smanjuju simptome i pomažu tijelu u borbi protiv COVIDa-19, socijalna distanca i samoizolacija najučinkovitije su mjere prevencije kako bolnice ne bi bile preplavljene zaraženim pacijentima. Međutim, metode za smanjenje stresa i anksioznosti koje su do sada bile lako dostupne i ostvarive – poljupci, zagrljaji, druženja s prijateljima ili posjete roditeljima, djeci i unucima – upravo su ono što nam stručnjaci ne savjetuju raditi. Postoje li druge mogućnosti?

Druge mogućnosti postoje! Više od 50 godina dokumentiranih istraživanja sugerira da simptome anksioznosti, pa čak i reakcije na fizičku bol, smanjujemo radeći na njima. U metaanalizi koja okuplja sva provedena istraživanja o sreći ljudi u proteklih 50 godina, znanstvenik je ustanovio da i sam čin smijanja te samo gledanje osmijeha, ljude mogu učiniti sretnijima. Pokušajte odmah i učinite sebe i one oko vas veselijima.

Zapisano u biologiji čovjeka

Kad smo izolirani od drugih ljudi, u našem se mozgu događaju hormonalne promjene tipične za primitivne lovce sa samih početaka čovječanstva. Noradrenalin, kemijska supstanca povezana s reakcijom za borbu ili bijeg, ali i sa upalom, raste. Na taj se način naše tijelo priprema za opasnost.

Upala pomaže zacjeljivanju rana koje mogu nastati kada ste u opasnosti, no također se pokazalo da upala pogoršava simptome anksioznosti i depresije. Međutim, to što ste sami i izolirani ne znači da ste u milosti i nemilosti kemijskih procesa u vašem tijelu. Biologija može funkcionirati i u vašu korist. Znanstvenici sa Sveučilišta u Arizoni došli su do zanimljivog otkrića. Naime, u ispitivanju u kojem su sudjelovale 102 osobe, otkrili su da razmišljanjem o romantičnim partnerima možemo smanjiti simptome stresa, anksioznosti i opći osjećaj tuge jednako kao da je voljena osoba pokraj nas u sobi!

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Držati se zajedno

Washington Post podsjeća da su, još prije nego što smo imali alate ili inteligenciju, naši najraniji preci poznavali timski rad i organizirali se u društvene skupine. Čovječanstvo se razvijalo milijunima godina kako bismo danas bili sposobni ostvarivati bliskost i razmijenjivati najdublje misli i emocije s onima koje volimo. Naučili smo se brinuti jedni za druge, suosjećati, slušati se, uvažavati, držati se zajedno i udružiti snage kako bismo se zaštitili i ostvarili zajedničke ciljeve.

U drugoj pilot studiji, znanstvenici su potvrdili da altruistička djela poput uključivanja u dobrotvorne akcije, volontiranje, doniranje krvi kao i jednostavne tople geste prema susjedima i strancima, zapravo mogu smanjiti fizičke senzacije povezane s boli i tugom.

Biti bliski, a ne biti blizu

Opseg utjecaja koronavirusa, uspoređuje se s ratovima, terorističkim napadima i najvećim svjetskim krizama, ali za razliku od sada, tada su ljudi imali bliskost. Trenutna pandemija ograničava prirodne oblike očuvanja psihičkog i emocionalnog zdravlja sada, kada nam je ono najpotrebnije. U svakom slučaju, pozitivna društvena interakcija, čak i u dalekim apstraktnim oblicima poput mašte, ima blagotvoran i mjerljiv učinak na naše zdravlje.

Ako čujete vijest koja vas uznemiri, pokušajte samo nazvati prijatelja i reći mu koliko vam znači. Izražavanje i primanje zahvalnosti, koliko god neugodno bilo, pokazalo se dovoljnim za pokretanje korisnih neuroloških promjena u tijelima davatelja i primatelja zahvale. 

U vremenu kada društveni leptiri spavaju u svima nama, nikad nije bilo važnije nekome reći da ga volite i da vam nedostaje.