Najveći rizik za zarazu imaju zaposlenici domova za starije i nemoćne

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti analizirao je učestalost pojavljivanja skupina zaraženih kroz razna radna okruženja u kojima se krećemo. Pritom su ustanovili da najveći rizik za zarazu novim koronavirusom imaju zaposlenici domova za starije i nemoćne, a zatim i medicinski radnici u bolnicama. Analizirali su i ostale djelatnosti s kojima su kao konzumenti građani usko povezani.

Najnovije istraživanje Europskog centara za prevenciju i kontrolu bolesti pokazuje u kojim se zanimanjima osobe najčešće zaraze od novog koronavirusa. Najveći rizik imaju upravo zaposlenici u domovima za starije i nemoćne osobe, a odmah iza njih su i medicinski radnici u bolnicama. No, iako liječnici i medicinske sestre u bolnicama obolijevaju nešto rjeđe, njihova je smrtnost veća. S druge strane, trgovine su se pokazale kao prilično sigurna okruženja.

Analiza je obuhvatila razdoblje od ožujka do srpnja, a podaci su zatraženi od 30 država. Međutim, dostavilo ih je samo 17, među kojima je i Hrvatska. Ukupno je prijavljeno 1.377 klastera (grupa od najmanje dva zaražena) u radnom okruženju, najviše u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Pritom su najviše na udaru zaraze zaposlenici u domovima za starije (591 klaster) i oni u bolnicama, dok su najsigurniji zaposlenici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s minimalnom pojavom bolesti, pišu 24 sata.

Druga najrizičnija radna skupina su pogoni za preradu i pakiranje hrane, poput klaonica i poljoprivrednih tvornica. Tamo širenju zaraze pogoduje mali razmak među radnicima ili zajednički smještaj sezonaca. U uredskim prostorima zabilježeno je 65 klastera.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Na donjem dijelu ljestvice su trgovine i obrazovne ustanove sa 22 klastera, dok su barovi i restorani zabilježili samo pet pojava grupiranja zaraženih. Ipak, jedan od razloga je taj što je tijekom proljetnih mjeseci rad i obrazovnog i ugostiteljskog sektora bio ograničen.

Isto tako, čak 95 posto prijava grupa oboljelih su iz zatvorenog prostora. Velika incidencija bolesti primijećena je u slabo plaćenim zanimanjima. Širenju zaraze pogoduje i strah od gubitka radnog mjesta zbog čega radnici nastavljaju ići na posao i nakon što razviju simptome bolesti.