[KOMENTAR] Put do 10 posto većih mirovina sastoji se od sedam ili osam umirovljeničkih razočaranja

HDZ je u predizbornom programu umirovljenicima obećao “najmanje 10 posto” veće mirovine do kraja mandata. Međutim, to će se dogoditi kroz sedam ili osam mikro povećanja, jer je sada jasno da trenutna vlast pojam usklađivanja mirovina i povećanja mirovina smatra jednom te istom stvari.

U HDZ-ovom programu ‘Vjerodostojno’ uoči parlamentarnih izbora 2016. godine umirovljenicima nisu obećana brda i doline, ali opet sva obećanja, poput izgradnje novih domova za starije, nisu ispunjena.

Što se tiče povećanja mirovina, tada su na stol ponudili skromnih 5 posto rasta, a bez puno truda su od početka do kraja mandata mirovine narasle za nekih 12 posto.

Odlično! Ili?

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Najveći dio tog rasta dogodio se temeljem usklađivanja mirovina, mehanizma koji je ugrađen u Zakon o mirovinskom osiguranju koji garantira da iznos mirovine neće izgubiti na vrijednosti, odnosno da će u blažoj mjeri pratiti rast plaća i troškova života. Današnjih 2.500 kuna vrijedi manje nego isti iznos prije, recimo, 20 godina.

Ohrabreni uspjehom i povećanjem od dvanaestak posto, prije ovih izbora umirovljenicima su ponudili najmanje duplo veći rast – obećali su da će mirovine rasti “najmanje 10 posto”. To može biti 10,01 posto, a može biti 12 ili 15 posto. No, zadržimo se na cilju od 10 posto.

Nije im krenulo sjajno

Iako još treba pričekati službenu potvrdu, prvo usklađivanje u mandatu nove Vlade iznosi 1,41 posto. To je, na prosječnu mirovinu u Hrvatskoj, nezahvalnih 35 kuna povišice. I, što je zapravo najtužnije, radi se o “većem” od dva godišnja usklađivanja mirovina.

Unazad zadnje četiri godine, mirovine su uvijek više rasle u drugom dijelu godine, nego u prvom. Tako je prvo ovogodišnje usklađivanje iznosilo 0,7 posto, a malo spretniji PR mađioničar će usklađivanje od 1,41 posto nazvati “dvostruko većim rastom nego u prvom dijelu godine”.

Umirovljenici, naravno razočarani ovakvim raspletom, moraju shvatiti da je put do Plenkovićevih 10 posto popločan sa sedam ili osam ovakvih mini usklađivanja (koliko će ih se dogoditi u ovom mandatu) gdje će mirovine rasti po tridesetak kuna svakih šest mjeseci.

I onda, nakon četiri godine, kad pogledaju kakvo je iznosilo stanje u 2020. godini – moći će reći da su mirovine narasle za deset posto, iako ste sve četiri godine, redovito, dva puta godišnje bili razočarani.

Mogu li oni podebljati ta povećanja? Mogu!

Mirovine mogu rasti usklađivanjem, no to je puko poštivanje zakona koje su sami donosili. Postoji i drugi način – mogu rasti političkom odlukom.

Mirovinska reforma je jedan takav primjer, no nepotpun. Izmjene zakona stupile su na snagu 1. siječnja 2019. godine, a u njima je predviđeno da će se 1. srpnja 2019. godine dogoditi rast mirovina koje nema veze s usklađivanjem. Tada su mirovine rasle 3,13 posto, ali samo dijelu umirovljenika kojima u rješenju piše da imaju nešto što se zove “najniža mirovina”. Takvu mirovinu prima 263 tisuće umirovljenika i oni su, pored redovitog usklađivanja koje im pripada, dobili dodatnih 3,13 posto rasta.

S druge strane, ekonomska šteta od koronakrize možda će samo usporiti rast mirovina dok se ekonomija ne oporavi, a umirovljenici možda dobiju snažnija usklađivanja u zadnje dvije godine mandata.

Doduše, garancija za to uopće ne postoji.

__________________________________

Komentar je stav autora