Grmoja pozvao Vladu da osigura "covid dodatak" umirovljenicima, Hrelja o obiteljskim mirovinama

Sabor je danas počeo sa slobodnim govorima i iznošenjem stajališta klubova, a Mostov Nikola Grmoja i HSU-ov Silvano Hrelja govorili su o umirovljeničkim pitanjima. Dnevni red nešto kasnije predivđa i raspravu o izglasavanju nepovjerenja vladi u svezi projekta Vjetroelektrane Krš-Pađene.

Četvrta sjednica ovog saziva Sabora ide malo jačim tempom – ranije su saborski zastupnici raspravljali srijedom, četvrtkom i petkom, a od jučerašnjeg tjedna rade i utorkom. Nešto kasnije bi se trebala održati i interpelacija o radu Vlade RH u svezi projekta Vjetroelektrane Krš-Pađene.

Današnji dan započeo je sa slobodnim govorima i iznošenjem stajališta saborskih klubova, a Mostov Nikola Grmoja i HSU-ov Silvano Hrelja govorili su o umirovljeničkim problemima.

Grmoja pozvao Vladu da umirovljenicima osigura “covid dodatak”

Grmoja je danas svoj slobodni govor posvetio, kako je rekao, “briljantnoj ideji koje se netko sjetio provesti u vrijeme najdramatičnijeg vrhunca bolesti Covid-19″.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“U vrijeme dok državom i svijetom hara koronavirus, dok bilježimo rekordne brojke novozaraženih, dok nam se svakodnevno prijeti novim zatvaranjima i mjerama, neki se genijalac dosjetio da bi sada bilo pravo vrijeme za prelazak na novi televizijski signal, famozni DVB-T2 signal”, rekao je Grmoja.

Kazao je kako se taj prelazak odvija u vremenu kada bi umirovljenici trebali biti u domovima i čuvati se od korone.

“Ali umjesto da čuvamo naše najstarije građane, mi ih tjeramo da izlaze iz svojih domova i stvaraju gužve u trgovinama tražeći DVB-T2 prijemnike i HDMI kablove. Da bi čitava stvar bila bolja, prelazak se događa na početku sezone grijanja, kada stižu novi i veći računi. Nikom nije palo na pamet da mnogi naši građani, posebno stariji i umirovljenici, nemaju potrebnih tristotinjak kuna za uređaje i kabele kako bi mogli nastaviti pratiti televizijski program koji je mnogima u vrijeme epidemije jedini izvor informacija”, kazao je Grmoja.

Grmoja je ustvrdio kako se radi o bešćutnosti i nepromišljenost, a podsjetio je da su prijašnje Vlade kada se prelazilo na novi signal vodile računa o najsiromašnijima i svima onima kojima je par stotina kuna ozbiljan udar na kućni budžet.

Naveo je amandman Mire Bulja na rebalans proračuna kojima bi se omogućio “covid dodatak” za kupovinu novih prijamnika te je pozvao Vladu da umirovljenicima i socijalno ugroženima naknadu troškova za DVB-T2 uređaj.

“To se već odavno trebalo učiniti i ljudima podijeliti vaučere, ali ni sada nije kasno. Ima vremena, pred nama su rebalans proračuna i novi proračun za 2021. godinu. Ako kojim slučajem ne prihvatite amandman kolege Bulja, Vlada to može sama riješiti. Ja pozivam da se to učini”, zaključio je Grmoja.

Hrelja o novom modelu obiteljskih mirovina

Hrelja je u svom govoru kazao kako se čini da se građani utapaju, a saborski zastupnici opisuju vodu ili se svađaju koje bi boje trebao biti prsluk za spašavanje. Zatim se osvrnuo na jučerašnje vijesti o novom modelu obiteljskih mirovina.

“Tu smo da govorimo o životno važnim temama. Jučer je na svim portalima osvanula ideja novog modela obiteljskih mirovina koju Vlada predviđa najranije 2022. godine. Za Hrvatsku nov, a u Europi već dobro poznati model po kojem preživjeli bračni partner ima mogućnost odnosno pravo, uz svoju osobnu mirovinu, koristiti dio mirovine preminulog. Podržavam, jako podržavam, želim da mi se pridružite u toj podršci”, kazao je Hrelja.

Hrelja je podsjetio da prema važećem modelu preživjeli bračni partner ima izbor – nastaviti koristiti svoju mirovinu, ili je se odreći i primati 70 posto mirovine preminulog partnera.

“Takva ‘ili-ili’ odredba u kojoj preživjeli bira između svoje mirovine i postotka mirovine preminulog partnera isključiva je i dovodi preživjelog korisnika obiteljske mirovine u zonu siromaštva. Prosječna obiteljska mirovina, a 91 posto korisnika su žene, je ispod granice siromaštva”, rekao je Hrelja.

Hrelja kaže kako bračni partneri znaju imati po 70, 80 i više godina radnog staža te da se radi o dugogodišnjem zajedničkom ulaganju u stvaranje razine mirovinskog prava.

Podsjetio je na prijedlog zakona HSU-a u prošlom sazivu Sabora prema kojem bi preživjeli bračni partner imao pravo na zadržavanje svoje mirovine i nasljeđivanje 50 posto mirovine preminulog partnera.

“Te su prijedloge izradili mirovinski stručnjaci, ne bilo tko. Mirovinski stručnjaci koji su cijeli život posvetili ili pravu ili mirovinskim pravima. Slušajmo struku i tijekom korone i nakon korone. Meni je sasvim svejedno čije ime piše na usvojenom prijedlogu zakona. Važno je samo da se donese, da se uredi jedna od najvećih nepravdi mirovinskog sustava RH”, zaključio je Hrelja.