Siromaštvo najviše pogađa umirovljenice, imaju čak 15 posto nižu mirovinu od muškaraca

Na siromaštvo starijih žena kao rezultata manjih plaća i mirovina u odnosu na muškarce upozorilo se još jednom i na završnoj konferenciji EU projekta “Jednaka prava – jednake plaće – jednake mirovine”. Tako jaz među plaćama iznosi gotovo 13, a među mirovinama čak 15 posto.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, umirovljenice su krajem prošle godine imale u prosjeku 419 kuna nižu mirovinu od umirovljenika. Muškarci su ostvarivali 2.745, a žene 2.326 kuna, što je 15 posto manje.

“Muškarci u Hrvatskoj prosječno mjesečno zarađuju 8.837 kuna, a žene 7.711 kuna. Takvi podaci Državnog zavoda za statistiku upućuju na prosječni jaz u plaćama od 12,74 posto” – iznijela je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i nositeljica projekta Višnja Ljubičić na početku završne online EU konferencije “Jednaka prava – jednake plaće – jednake mirovine.

Kako smanjiti rodni jaz u plaćama i mirovinama?

Potrebno je donijeti i primjenjivati standarde poput mjera transparentnosti plaća u svim djelatnostima, definiranja i ujednačenja mehanizama praćenja plaća, dok je pitanje rodnog jaza u plaćama potrebno standardizirano koristiti u procesima kolektivnog pregovaranja. Potrebno je i uvoditi pozitivne mjere poput promicanja rodno uravnotežene strukture zaposlenika u cilju uklanjanja horizontalne i vertikalne segregacije, odnosno uvoditi rodne kvote u praksama zapošljavanja, prilikom napredovanja te povećanja plaća u dominantno ženskim zanimanjima, zaključeno je na konferenciji, piše HRT.

Uz ostalo, potrebno je uvesti i očev dopust te unaprjeđenje sustava roditeljskog dopusta i kreiranje politika s ciljem ravnopravnog angažiranja očeva u roditeljstvu i osiguranje međuresornog pristupa. Uz to, potrebna je veća dostupnost predškolskih programa s prilagodbom organizacije radnog vremena predškolskih ustanova prema potrebama zaposlenih roditelja. Potrebno je i unaprjeđenje sustava javnih usluga skrbi za starije i druge članove obitelji na nacionalnom i lokalnom nivou s obzirom na to da žene, osim o djeci, češće skrbe i o starijim članovima obitelji.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Pandemija dodatno ugrozila položaj radnica

No ipak, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović rekao je kako Hrvatska bolje stoji od prosjeka EU-a. Pritom ističe da je kod nas taj jaz 10,5 posto, a europski prosjek 14,8 posto.

Međutim, na povećanje rodnog jaza negativno će se odraziti i pandemija zbog otpuštanja u slabije plaćenim sektorima poput tekstilne industrije u kojoj su uglavnom zaposlene žene. Osim manjih prihoda, radnice su i žrtve nesigurnih ugovora na određeno vrijeme te minimalnih plaća.

Obrazovanije, ali na hijerarhijski nižim pozicijama

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je da su žene u Hrvatskoj prestigle muškarce po obrazovanju, ali da veći broj žena na studijima nije jednak u svim područjima znanosti, gdje dječaci i muškarci više završavaju tehničke škole i studije.

Žene također rade na nižim, a samim time i slabije plaćenim poslovima, imaju više prekida u stažu zbog porodiljnog dopusta te često i same biraju rad sa skraćenim i fleksibilnim vremenom kako bi lakše pomirile obiteljske i poslovne obveze.

“Zato je nužno razbijati stereotipe i podjele na tradicionalno muške i ženske poslove i zanimanja te osmišljavati mehanizme koji će ženama omogućiti usklađivanje privatnog i poslovnog života, poručio je Fuchs, dodavši da su jednake mogućnosti na tržištu rada ključna pretpostavka za razvoj društva” – prenosi HRT.