Ministar Aladrović: Moramo smisliti nešto bolje od sustava međugeneracijske solidarnosti

Bilo tko tko upravlja mirovinskim sustavom mora razmišljati i nekoliko desetljeća unaprijed pa smo ministra Aladrovića pitali što očekuje po pitanju mirovina u dalekoj 2050. godini.

Ministar rada Josip Aladrović gostovao je danas u našem podcastu, a kako na kraju gostima postavljamo futuristička pitanja, ministra je zapalo pitanje kako će izgledati mirovinski sustav u 2050. godini. Bilo tko tko upravlja mirovinskim sustavom mora gledati i nekoliko desetljeća unaprijed, a potezi koje u mirovinskom sustavu danas osjetit će se daleko u budućnosti.

Trenutačno stanje je sljedeće: za isplatu mirovina u 2020. godini trebalo nam je ukupno 42,15 milijarde kuna. Od doprinosa se prikupi 24,61 milijarda kuna i razlika koja bi se mogla nazvati i “rupom” iznosi 17,54 milijardi kuna. Hrvatska je u zadnjem desetljeću doživjela masovno iseljavanje, a omjer umirovljenika i radnika iznosi 1:1,24. Tu je i neizostavno starenje stanovništva, a projekcije za 2050. godinu otkrivaju da će cijela Europa imati krizu u mirovinskom sustavu koji se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ministar: Moramo smisliti nešto bolje od sustava međugeneracijske solidarnosti

U ministrovoj viziji budućnosti, ljudi će raditi puno dulje nego što rade danas. Ali će zato možda raditi manje sati tjedno.

“Da bi omogućili održivost sustava, puno dulje će se raditi. Puno duže ćemo živjeti u zdravlju, ako mogu futuristički prognozirati. Puno duže će se raditi nego što se danas raditi. Vjerojatno će se u godinama dulje raditi, ali u kraćoj jedinici vremena manje – pretpostavljam da će nam tehnologija omogućiti da manji broj sati tjedno provodimo na poslu”, započeo je Aladrović.

Podaci pokazuju da će mirovine u budućnosti biti manje nego danas.

“Podaci koje mi radimo kroz Ageing Report do 2070. pokazuju da će udio mirovine u BDP-u biti nešto manji, što znači da će i adekvatnost teoretski biti manja. Glavni izazovi s kojima će se na razini osobe budući umirovljenici suočavati jest stopa zamjene kada se prelazi iz radnog odnosa u mirovinu. Bojim se da će ta stopa zamjene biti dosta niža nego danas i razlike života uz rad i u mirovini će biti značajno veća.

Ovo nije specifično za Hrvatsku, ovo je specifičnost svih zemalja Europske unije. Istina, do 2050. imamo 29 godina fore da smislimo nešto mudrije, pametnije i bolje od trenutnog Bismarckovog sustava. Održivost i adekvatnost mirovina su dvije teme koje će nas, s obzirom na demografska kretanja,  sigurno pratiti sljedeći niz godina”, kazao je Aladrović.

Ministar: Činjenica je da ćemo morati raditi dulje, to ne može nitko osporiti

Ministar Aladrović preuzeo je Ministarstvo rada usred sindikalne pobune protiv duljeg rada ”67 je previše”. Pitali smo ga očekuje li sindikalne akcije “80 je previše” u budućnosti.

“Vjerojatno će biti određenih referendumskih inicijativa i tada, ako se, kada smo već kod futurističkih pitanja, ne promijeni nešto u pogledu demokracije. Možda će demokracija drugačije izgledati”, kazao je Aladrović.

Pitali smo ga i o najnovijim informacijama o liberalizaciji granične dobi za umirovljenje.

“Činjenica je da ćemo morati raditi dulje. Mislim da ju nitko ne može osporiti. Kako to zakonski urediti, odnosno, kako napraviti kvalitetnu korelaciju između samog rada i mirovine, odnosno prava na rad do neke godine i prava na odlazak u mirovinu u nekoj godini – tu postoji prostor za pregovore između svih zainteresiranih strana, prije svega predstavnika sindikata i poslodavaca, ali i cjelokupne javnosti.

Međutim, o tome da ćemo dulje živjeti i da ćemo dulje raditi malo je vjerojatno da će netko naći nešto drugo kao čarobno rješenje”, kazao je Aladrović.